Bosna i Hercegovina, odlukom Brisela, ostaje bez 10% novca na koje je imala pravo u okviru Plana rasta.
Država je, sve do sada, imala pravo pristupa čak 1,087 milijardi evra bespovratnih sredstava I povoljnih kredita, ali je taj iznos smanjen na 976,6 miliona evra.
Ova odluka stiže kao kazna koju su evropske birokrate izrekle domaćim vlastima zbog njihovog nerada. Preduslov za pristup Planu rasta je da vlasti dostave Evropskoj komisiji listu reformi u formatu Reformske agende, za potrebe usaglašavanja.
No, to vlasti države sa 14 premijera i tri predsjednika nikada nisu uradile.
“Nažalost, uprkos političkom dogovoru postignutom na Vijeću ministara BiH dana 27. juna, Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu čije vlasti nisu uspjele dostaviti usaglašeni i finalizirani nacrt Reformske agende Evropskoj komisiji. Nakon niza tehničkih razgovora s Evropskom komisijom, Reformska agenda je gotovo spremna, ali je domaće vlasti nisu finalizirale”, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.
Nasuprot tome, Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su dostavile svoje Agende do ljeta 2024. godine, a Komisija ih je odobrila u oktobru 2024. godine.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je BiH i dalje u minusu za cjelokupan iznos a ne samo ovih 100+ miliona. Pojašnjava da nisu ispunjeni uslovi i nemamo nikakve garancije da će ikada biti, pa smanjenje za sada posmatra kao čisto teorijsko.
“Kao da saznaš da su smanjili plaće u firmi gdje si se prijavio za posao i sekiraš se zbog toga a uopšte još tamo ne radiš. Tako da kad govorimo o odgovornosti političara ona se ne treba svoditi na ovaj iznos nego na cjelokupan mogući iznos prije smanjenja. Plus izgubljene investicije jer je vjerovatnoća da neko uloži u BiH kao jedinu nesposobnu da ispuni ove uslove logično također manja”, ocjenjuje Gavran.
Gubitak novca, od čega veliki dio bespovratnih sredstava, Gavran ocjenjuje neozbiljnim potezima mnogobrojne bh. političke elite.
“Jednako neozbiljno koliko i odnos vlasti prema svemu ostalom osim njihovim vlastitim privatnim interesima. Mislim da je dovoljno spomenuti odnos vlasti prema tragediji u Jablanici i potom čekanju sadake za popravak pruge koja bi možda još visila u zraku bez toga”, smatra Gavran.
Kazna za građane, zbog loših politika i političara, za Gavrana je stanje koje je skoro nemoguće opisati pristojnim rječnikom. Podsjetimo, i visokom predstavniku tokom posjete Goraždu bilo je teško biti pristojan prilikom opisivanja bh. političara.
Otpad – tim eufemizmom je pojasnio šta o njima misli.
“Njima (bh. političarima) je puno lakše zaduživati se bez ikakvih obaveza i reformi jer svakako novac neće vraćati oni nego mi”, govori Gavran o skandaloznim potezima bh. lidera.
Ekonomski analitičar Draško Aćimović u izjavi za Buka magazin kaže da je gubitak novca iz Plana rasta bio očekivan korak iz mnogo razloga.
“Osnovni je dogovor između političkih lidera, koji su saglasni da je sadašnja situacija za njih idealna. Vidimo da je za prošlu godinu BiH imala najveći nivo korupcije i kriminala od rata do danas i druga je zemlja u Evropi po stopi kriminala i korupcije”, smatra Aćimović.
Nije optimista da će doći do značajnijih promjena.
“Prema nezvaničnim podacima za prva tri mjeseca ove godine, to je još povećano i sigurno će 2025. biti rekordna. Odgovor je vrlo jasan i nema potrebe više zatvarati oči pred činjenicom da BiH ne ide i neće ići putem EU odlukama bh. političara”, kaže Aćimović.
On ne vidi spremnost političara da se ozbiljno pozabave reformama i planovima za ekonomski, pravni i društveni prosperitet.
“Jedina nada za građane ostaje da nekom geo-političkom odlukom EU dozvoli da se taj put ubrza ali bez kažnjavanja političkog kriminala čak ni takva odluka neće biti funkcionalna.”
Upitan da pojasni šta odlukama Brisela i inertnošću domaćih vlasti gube građani, Aćimović odgovora da je taj gubitak postao pravilo, a ne izuzetak.
“Građani gube konstantno i ovaj novac iz Plana rasta je samo jedan dio svakodnevnice. Svaki tender, svaka isplata bespovratnih sredstava u kojoj je uključena politička korupcija je gubitak za građane. Nažalost izgleda da je jedino važan “eho ispraznih pokliča političkih kvazi patriota” koji su klasični nosioci sindroma “Pseudologija fantastika” u kojem i oni sami vjeruju u svoje laži, pa zašto onda da im i narod ne vjeruje”, smatra Aćimović.
Gavran je mišljenja da građani trenutno ne gube ništa jer mi i dalje nemamo pristup nikakvom novcu iz Plana rasta pa je nula umanjena za bilo koji iznos i dalje nula.
“Ali ako se ikada uslovi ispune i ostala novca postane dostupan onda svakako možemo govoriti o jako velikom gubitku. Ako bi novcem upravljali naši političari bez nadzora, onda gubitak nije veliki jer bi svakako značajan dio bio pronevjeren i ukraden ali barem bi nešto valjda stiglo i do građana i makar malo doprinijelo poboljšanju njihovih uslova života. Ali nemoguće je biti precizniji jer ne znamo za šta konkretno bi novac mogao biti utrošen”, smatra Gavran.
Evropska unija je već najavila nove kazne za BiH. Ukoliko vlasti ne dostave finalnu verziju reformske agende do 30. septembra, EU će državi uskratiti pristup sredstvima za još 10%. Tako bi građani ostali bez 0,2 milijarde evra EU pomoći.
Od šest milijardi evra za Zapadni Balkan Koliko je vrijedan Plan rasta, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri povoljni krediti, BiH je trebalo da dobije više od milijardu evra.