Bilo je 28 stepeni krajem oktobra kad su on, njegova obitelj i
prijatelji obrali masline. Globalno zagrijavanje drugdje u svijetu
izaziva razorne poplave i suše, ali u južnoj Hercegovini uzgoj maslina
zbog toga buja.
“Klima se ovdje promijenila”, kaže Sušac francuskoj agenciji AFP: “Zime više nisu ekstremne. Praktički više nemamo smrzavanja.”
Mještani kažu da je snijeg zadnji put ondje pao u veljači 2012. Zbog
temperatura viših od uobičajenih, kakve maslinama trebaju, u BiH se
proizvodnja maslina od 2015. do 2020. utrostručila, na 985 tona.
“Nema više rizika da će se masline u zimi smrznuti”, dodaje Sušac
koji planira udvostručiti broj svojih stabala na 400. Ohrabrenje za to
dobio je nakon iznimno dobre berbe od pet tona maslina, koje bi trebale
dati oko 16 litara ulja na 100 kilograma.
Izrugivanje susjeda
Sušac je 1989. bio među prvima u kraju koji su se usudili zasaditi
poneku maslinu. “Pitao sam za savjet neke starije susjede koji su mi
rekli da to ovdje nitko nije radio i čak su mi se malo smijali.”
“Ali dokazao sam da su bili u krivu”, kaže Sušac, koji s obitelji
upravlja imanjem na tri hektara, tridesetak kilometara od hrvatske
jadranske obale.
Prema analizi Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru,
“trendovi pokazuju da globalno zagrijavanje pomiče maslinike
sjevernije”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vremenske statistike potvrđuju stanje na terenu. “Duljina razdoblja s
prosječnom dnevnom temperaturom iznad 15 Celzijevih stupnjeva vrlo je
važna maslinama”, kaže agrometeorolog Nedžad Voljevica. Godišnje su sada
192 takva dana u dijelu Hercegovine u kojem se uzgajaju masline, što je
18 dana više nego što ih je prosječno bilo od 1961. do 1990., dodaje
Voljevica.
Više temperature prati i manje kiše, ali to u BiH nije problem je se
radi o zemlji čije su količine podzemnih voda među najvećima po glavi
stanovnika u Europi. Poput mnogih maslinara u Hercegovini, Sušac je
izbušio 300 metara dubok zdenac koji njegovim maslinicima omogućuje
sustav navodnjavanja.
“Ne možemo napraviti Mercedes, ali možemo maslinovo ulje”
Uzgajanje maslina u BiH je uzelo maha od 2005. godine i godišnje se
zasadi od 10.000 do 15.000 stabala, kaže čelnik FAZ-a Marko Ivanković.
Ove godine će ondje biti proizvedeno 300 tisuća litara
ekstradjevičanskog maslinovog ulja, što je majušni dio svjetske
proizvodnje od 3.1 milijun tona.
Međutim, hercegovački maslinari, uključujući Sušca, osvajaju medalje
na natjecanjima u Hrvatskoj, regionalnom lideru u tom sektoru. Jedan od
njih čak je osvojio zlatnu medalju na svjetskom natjecanju maslinara
NYIOOC, jednom od najprestižnijih u svijetu.
“Masline daju najbolje rezultate, najviše razine polifenola (molekula
s antioksidativnim svojstvima) upravo na rubu Sredozemlja, gdje se mi
nalazimo”, tvrdi uzgajivač Slavko Ramljak, koji ima 1300 maslina.
“Ne možemo napraviti Mercedes, ali možemo dobro maslinovo ulje”, dodaje taj 70-godišnjak.