Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) je bilo najviše zakonodavno i izvršno tijelo NOP-a u Bosni i Hercegovini.
Održana su tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
prvo u Mrkonjić Gradu 25.11 1943. (ovaj datum se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine),
drugo u Sanskom Mostu 30. juna 1944.,
treće i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25.11.1943. u 20 sati. Završeno je iste noći u 4 sata ujutro.
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih
krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH
je formalno konstituiran kao općtepolitičko predstavništvo
Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u
stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su
usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se
ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inozemstvu, mogu
zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno
je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni
srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i
hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna
ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana
delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29.11
1943.) Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a,
sastavljeno od 31 člana, s dr Vojislavom Kecmanovićem, doktorom iz
Bijeljine, kao predsjednikom.
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja
ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i
društvenog života grada, a koji je otvoren 27.11.1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.