Od inspekcije zahtijevaju i da utvrdi štetu koja je nastala uslijed tekućih radova te da se procjene eventualne dalje posljedice za korito rijeke Sutjeske i okolnog područja.
“Štetni radovi se provode na tri lokacije na južnom ulazu u Nacionalni park Sutjeska i to, Na rijeci Jabušnici se izvode radovi na izgradnji male hidroelektrane, gdje je investitor Hydroenergy d.o.o. Gacko, a izvođač Grande Trivić d.o.o. Laktaši. Na Sastavcima se vrši dislokacija i vađenje materijala iz rijeke Sutjeske, gdje je investitor Javna Ustanova “Vode Srpske”, a izvođač Grande Trivić d.o.o. Laktaši. Nadalje, prema neprovjerenim informacijama, saznanja smo da se izvađeni pijesak na Sastavcima upotrebljava dalje za izgradnju mHE na rijeci Jabušnici. Na rijeci Sutjesci se vrši izgradnja male hidroelektrane gdje je investitor navodno Hydroenergy d.o.o. Gacko, a izvođač Herc Gradnja d.o.o. Gacko” navode u Centru za životnu sredinu.
Radovi koji se izvode na rijeci Sutjesci, a tiču se dislokacije i vađenja šljunka, nisu u saglasnosti sa vodnom dozvolom koju ima investitor za gradnju hidroelektrane na rijeci Jabušnici.
“Od posebne je važnosti istaknuti da ovakav način radova dovodi do devastacije rijeke Sutjeske, uništavanja njenog korita i uticaja na biodiverzitet same rijeke i okolnog područja, kao i na ambijentalnu cjelinu kada je u pitanju Nacionalni park Sutjeska i ulaz u isti. Pored svega, radovi nisu predviđeni dozvolama koje posjeduje privatno lice koje vrši radove na gradnji elektrana na rijeci Jabušnici, te isti nisu sprovedeni uz adekvatne procjene uticaja na životnu sredinu, jer ovakav način vađenja rječnog materijala iz Sutjeske prijeti da trajno ugrozi ovo područje” objavio je Centar.
Podsjećamo, Centar za životnu sredinu, prije skoro 10 godina, vodio je bitku protiv planova za izgradnju malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka, u Nacionalnom parku Sutjeska. Nadležni sud u Banjaluci je tada u samo dva mjeseca dva puta presudio u korist Centra i ovi planovi su zaustavljeni. Kroz ovu kampanju tada su organizovali prvu građansku inicijativu u Bosni i Hercegovini kojan je bila usmjerena ka Narodnoj skupštini RS i kroz koju je prikupljeno 6000 potpisa na 12 lokacija u RS.
“Bitka za Sutjesku nastavila se i kasnije, kada je Vlade Republike Srpske 2019. godine donijela odluku da postoji opšti interes za izgradnju svih objekata koji čine cjelinu male hidroelektrane Sutjeska 2-B, te dalekovoda za nju. Ova odluka je osporena 2021. godine na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu. Bitku nastavljamo i danas, 2024. godine i apelujemo na nadležne institucije da se posvete zaštiti i očuvanju našeg prvog i najvećeg nacionalnog parka, u kojem kanjoni rijeka Sutjeska i Hrčavka, zajedno sa prašumom Perućica predstavljaju stanište mnogih ugroženih i endemskih vrsta, te vrsta od evropskog i međunarodnog značaja!
Zaustavite devastaciju javnih dobara!” poručili su.