Foto: Naša stranka
„Sve bih ponovio“, rekao je prošle godine ratni zločinac Dario Kordić, čemu svjedoči nedavno objavljen snimak, govoreći o zločinima za koje je osuđen. I pored izjava žrtava da se nakon izjave osjećaju ugroženo i uplašeno, Kordić je i dalje na slobodi i nema informacija da se Tužilaštvo BiH ozbiljnije bavi ovom izjavom.
Možda ohrabren nereagovanjem Tužilaštva koje je zaprimilo krivičnu prijavu protiv Kordića i samo formiralo predmet, ili nekim drugim uzrokom koji nećemo ispitivati, zastupnik Naše stranke u Skupštini kantona Sarajevo Redžo Lemezan javno je umanjio ratni zločin počinjen nad zarobljenicima Vojske Republike Srpske, nad civilima, i veličao ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina.
„Heroj, a ne zločinac“, objavio je Lemezan uz fotografiju osuđenog ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina.
Podsjetimo, u aprilu 2022. pravosnažnom presudom Sud Bosne i Hercegovine je utvrđeno da Mahmuljin kao komandant Trećeg korpusa Armije BiH nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda ‘El-Mudžahidin’ na području Vozuće kod Zavidovića. Sud ga je zbog ratnih zločina osudio na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina, ali nije pristupio izdržavanju kazne, jer se nalazi u bjekstvu od bh. pravosuđa.
Urednik Balkanske istraživačke mreže u BiH Semir Mujkić za BUKU kaže da je izjava zastupnika Lemezana učestao oblik veličanja ratnih zločinaca.
„Nije prvi put da se kod nas govori da je neko heroj, a ne ratni zločinac, ali ovdje se radi o vrlo jasnom slučaju o osobi koja je pravosnažno osuđena u Bosni i Hercegovini i koja se trenutno nalazi u bjekstu, a ne na izdržavanju kazne i apsolutno se radi o umanjivanju odgovornosti Mahmuljina za zločine za koje je osuđen, a dio poruke da je on heroj vrlo jasno znači da dolazi do veličanja te osobe“, rekao je Mujkić.
Prema izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je u ljeto 2021. godine donio tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Ove dopune zakona jesu smanjile negirajući sadržaj, ali ga nisu eliminisale. Problem je što u zakonu navedene radnje imaju ograničenje odnosno da negatorski sadržaji ili veličanje mora biti usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to ako potiče na nasilje ili mržnju.
„Ono što mi imamo kao problem, kad kažete da je to vrlo jasno suprotno izmjenama zakona, jeste da tužioci kažu da nisu ispunjeni svi elementi krivičnog djela i da je nemoguće dokazati da je to dovelo do podstrekivanja na nasilje, mržnju, nego da se samo radilo o izražavanju nekog stava što samo po sebi, kažu, nije krivično djelo“, pojašnjava Mujkić.
Dodaje da je iz objave zastupnika u Skupštini KS jasno da autor želi da umanji odgovornost i da na neki način veliča ulogu Mahmuiljina u ratu. Javni dužnosnici trebalo bi da budu i oprezniji, jer je za negiranje zločina i veličanje odgovornih minimalna kazna zatvora tri godine.
„Ako je počinitelj krivičnog djela koje se odnosi na veličanje zločinaca ili negiranje ratnih zločina osoba koja je dužnosnik ili radi u institucijama, predviđena kazna je veća nego za građane. Što znači da je odgovornost ljudi koji su na funkcijama puno veća“, dodaje Mujkić.
Facebook status ima sve elemente krivičnog djela
Možda se umanjivanje zločina ne može dokazati u ovom slučaju, ali veličanje ratnog zločinca je puno lakše dokazivo. U stavu 6 člana 145a pomenutog zakona jasno je navedeno da će se kaznom zatvora od najmanje tri godine kazniti onaj „ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.”
Pravnica Lejla Gačanica koja proučava i istražuje oblike i učestalost negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca za BUKU kaže da ukoliko posmatramo ovaj stav zakona objava zastupnika Naše stranke jeste veličanje ratnog zločinca.
“Odnosno ima elemente krivičnog djela kako je to propisano ovdje, iz prostog razloga što je ispunjeno nekoliko uslova: dešava se u javnom prostoru jer se dešava u javnoj objavi na društvenoj mreži (ali je i javni u smislu koliko osoba prati ili ima pristup ili gleda ono što je osoba objavila ili napisala) od strane osobe koja je nosilac javne funkcije. Druga stvar, sama odredba taksativno navodi šta sve potpada pod veličanje, ali ostavlja i otvoren prostor za svaki oblik veličanja”, kaže Gačanica za BUKU.
Kod veličanja ratnih zločinaca, u odnosu na negiranje ili umanjivanje ratnih zločina, zakon je precizniji i dokazivanje bi trebalo biti lakše.
“Definitno nazivanje nekoga herojem, a ne zločincem iako je isti pravomoćno osuđen za ratni zločin i dobio kaznu zatvora je veličanje, a veličanje takve osobe definitivno jeste krivično djelo. Još jedna stvar važna za ovu odredbu je što ne postoji obaveza dokazivanja da ovakav status odnosno ovakvo veličanje može potaknuti na mržnu i netrepeljivost. Dakle dovoljno je da dođe do same radnje veličanja”, dodaje Gačanica.
No, tužiocima do sada ništa niej bilo dovoljno. Mujkić je mišljenja da što tužioci kasnije počnu podizati optužnice, to će negiranje postajati sve gore, veličanje će postajati sve gore.
„Ono što je zakon uspio da spriječi na godinu dana da se smanji negiranje, sad će se opet vratiti, biće još gore, zato što tužioci ne rade svoj posao.“
Tužilaštvo BiH: Policija ne dostavlja prijave sa dokazima i izjavama svjedoka
Iz Tužilaštva BiH za BUKU kažu kako su nakon donošenja dopuna zakona formirali oko 70 predmeta, najčešće po prijavama građana.
„Gotovo nijedan nije formiran na osnovu zaprimljenog izvještaja o učinjenom kaznenom djelu dostavljenom od strane policijskog organa, sa dokazima, iskazima svjedoka i svim što je potrebno“, rekao je za BUKU portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Prijave koje su podnosili građani uglavnom se odnose na objave ili komentare na društvenim mrežama i internet prostoru, te protiv izjava određenih političara u medijima i javnom prostoru.
„Korisno je napomenuti da je oko 40 prijava podneseno putem elektronske pošte (e-maila) i da značajan broj podnositelja prijava nije pokazao spremnost na dalju suradnju ali i da je evidentirano 14 anonimnih prijava u kojim slučajevima se ne može ni očekivati suradnja sa podnositeljima prijave“, dodao je Grubešić rekavši da su u nekim predmetima donošene negativne tužilačke odluke, a u neki su još u radu.
Njemački tužioci će pomagati domaćim
Iz Ureda visokog predstavnika za BUKU kažu kako je visoki predstavnik, na zahtjev glavnog tužioca BiH, organizizovao angažman njemačkih tužilaca sa velikim iskustvom u sličnim predmetima koji će pružiti stručne savjete tužiocima iz BiH o ovim predmetima.
“Sudovi moraju razvijati sudsku praksu koja se odnosi na ovo pitanje, a to se može postići jedino radom tužilaca. Zakonske odredbe su najefikasnije kad ih prati rad pravosuđa”, kažu iz OHR-a.
Za razliku od Lemezana njegov stranački kolega Faris Šehović objavio je Facebook status u kojem i Kordića i Mahmuljina naziva ratnim zločincima, što oni, prema sudski utvrđenim presudama jesu, a nakon čega se našao na meti medija koji smatraju da je Mahmuljin malo manje ratni zločinac od Kordića. Kao da ubijene žrtve mogu biti malo manje mrtve.