Usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama jedan je od koraka koje bh. vlasti trebaju načiniti u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Delegacija EU je prije nekoliko dana kritikovala Pijedlog zakona Vijeća ministara, te navela kako on nije usklađen s evropskim propisima. U međuvremenu, kako su naveli pojedini zastupnici, Delegacija je dostavila određene amandmane na Prijedlog zakon, ali su zastupnici vladajuće koalicije i ministar pravde stava da je bolje usvojiti prijedlog Vijeća ministara BiH, a bez amandmana.
“E, nećemo se tako igrati”
Zastupnik SDA Šerif Špago koji je podnio dostavljene amandmane na zakon zatražio je riječ.
“Šef Delegacije EU u BiH nam je dostavio svima primjedbe na ovaj zakon. Prije svega, da žalbeni organ ne može biti pri Vijeću ministara. U pismu kažu da ukoliko se ne usvoje amandmani, Zakon ne bi bio u skladu s pravnom stečevinom Evropske unije. Zbog toga sam uložio amandman na zakon”, istakao je Špago.
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović imao je kritike na račun Delegacije EU u BiH zbog, kako kaže, različitog pristupa u javnoj i privatnoj komunikaciji.
“Kolega Špago je predložio amandmane, ali to nisu njegovi amandmani, već Delegacije EU. Treba usvojiti ovaj prijedlog kako bi zakon bio usklađen s pravilima EU. Nas zovu iz EU, a to nije prisutno u javnosti, da usvojimo ovaj zakon bez obzira na amandmane. E, nećemo se tako igrati. Ovo nije prvi put da se u javnosti nešto osporava, da se nama sugeriše da usvojimo. Problem je što EU ima dva mišljenja. Jedno je da treba amandman, a jedno je da treba i usvojiti zakon. U pismo stoji da bez amandmana je zakon upitan, a privatnoj komunikaciji nam kažu da usvojimo, i da će zakon biti uredu. Svaki put kada nas dovedu da nas mediji prozivaju da usvajamo nešto što nije uredu, mi ćemo reagovati”, poručio je Magazinović.
Zastupnik PDP-a Branislav Borenović bio je šokiran onim što je iznio Magazinović.
“Da li je ovdje bitnije ono što se kaže javno, ili što se poruči tamo telefonima. Treba da znamo šta je zvanični stav, jer se radi o zakonu koji se treba uskladiti s EU propisima. Treba da znamo kakvu vrstu komunikacije imamo sa institucijama EU. Očigledno zastupnici vladajuće koalicije imaju neku drugu komunikaciju s Delegacijom EU”, istakao je Borenović.
Sličnog razmišljanja kao Borenović bio je i zastupnik SDA Safet Kešo, koji je poručio da Zastupnički dom PSBiH treba zatražiti izjašnjenje Delegacije EU o onome što je iznio Magazinović.
Magazinović je odgovorio da Evropska unija diktira kriterije, a da zastupnici mogu usvojiti šta hoće.
Zastupnik SNSD-a Milorad Kojić je kazao da niko od zastupnika SNSD-a nije imao privatnu komunikaciju s Delegacijom EU u BiH.
Borenović je kazao da je neprihvatljivo da o zakonima neki zastupnici imaju privatnu komunikaciju s predstavnicima EU koja je drugačija od one koja je zvanični dokument Delegacije EU u BiH.
“Mi hoćemo da se ovo provjeri. Je li ovo evropski zakon ili nije, je li usklađen s pravnom stečevinom ili nije”, rekao je Borenović.
O prijedlogu zakona na koji Delegacija EU u BiH ima primjedbe na sjednici je govorio i ministar pravde BiH Davor Bunoza.
“Mi smo propisali žalbeno tijelo pri Vijeću ministara. Ja smatram da je to nepristrasno tijelo. Samo jedna žalba je negativno riješena u proteklim godinama. To ide u prilog tome da je to nepristrasno tijelo. Spominje se “Irski model”, da to rade ombudsmeni. Međutim, morao bi se prvo promijeniti Zakon o ombudsmenima, da bi oni mogli donositi odluke u upravnom postupku. Bilo je prijedloga da to bude poseban povjerenik kao u Republici Hrvatskoj, ali mi to možemo imati tek kad usvojimo zakon o zaštiti ličnih podataka. Dakle, imamo zakon koji je 20 puta bolji od trenutnog, da li je mogao biti bolji 21 put – jeste”, riječi su ministra Bunoze.
Zastupnik NES-a Jasmin Emrić je kazao da podržava amandman koji je uložio zastupnik Špago.
“Potrebno je ustanoviti model koji će donijeti nepristrasnost u drugostepenom odlučivanju i mislim da je bolji zakon s amandmanom nego ovakav kakav je Vijeće ministara predložilo. Ne slažem se s ovim što je ministar iznio. Imam negativno iskustvo s institucijama, jer imamo Generalni sekretarijat koji ne daje pravovremeno informacije čak ni zastupnicima. Ako se jedna institucija pri Vijeću ministara ponaša prema zastupnicima, kako će se onda ponašati prema svim ostalim građanima”, kazao je Emrić.
Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić kaže da bi i ona imala svoje prioritete u zakonu, ali da joj je prioritet ono što traži EU.
“Bilo bi bolje da je što manje iznimki u zakonu, da se ne stvara prostor za zloupotrebu. Primarni cilj mi je da se zadovolje kriteriji EU. Neko reče da EU ima dva lica, ja bih rekla da EU ima 27 lica, i onda tih 27 još po dva lica. Ustavnost ovog zakona bi bila upitna ako bismo drugostepeno odlučivanje prebacili na Instituciju ombudsmena, a oni nemaju zakonsku mogućnost da to rade. Tada bi tek nastao problem”, rekla je Ćudić.
Zastupnik NiP-a Nihad Omerović kaže da predloženi zakon ispunjava minimum očekivanja EU.
“Da li bi zakon mogao biti bolji? Bi. Ali, treba gledati realne mogućnosti u datom trenutku. Moramo biti svjesni činjenice da smo birani od građana, ali moramo biti i svjesni da se nalazimo u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, a ne da se EU pridružuje nama. Mislim da zakon u predloženom obliku treba podržati”, istakao je Omerović.
Njegova stranačka kolegica Mia Karamehić Abazović se zapitala gdje su bile sugestije na drugostepenu komisiju 2018. godine.
“Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara je od 2018. godine i gdje su tada bile ove kritike. Mi zakon možemo dodatno mijenjati ako nam se empirijski pokaže u praksi da ima određene manjkavosti”, kazala je.
Zastupnik Ujedinje Srpske Milan Petković pozvao se na državni Zakon o upravnom postupku, te naveo da po tom zakonu Institucija ombudsmena ne može biti drugostepeni organ.
“Amandmane trebamo odbiti, a usvojiti zakon u predloženoj formi”, kazao je.
Zastupnik DF-a Milan Dunović je podsjetio da su zastupnici dobili samo informaciju od Delegacije EU da predloženi zakon nije usklađen s propisima EU.
“Očigledno je da su ove interne sastanke s Delegacijom EU imali samo zastupnici iz vladajuće koalicije. Mi imamo zvanični stav Delegacije EU da zakon nije usklađen s propisima EU. Način da dignemo ruku za ovaj zakon su ovi amandmani koji su predočeni. Ako imate problem sa stavom Delegacije EU, onda je to vaš problem”, rekao je Dunović, te upitao kolege zašto da se u budućnosti djeluje amandmanski, ako već danas postoje spremni amandmani.
Zastupnik NiP-a Denis Zvizdić je upitao ministra pravde da li će predloženi zakon biti prihvaćen kao kredibilan napor na putu ka EU.
“Ako nam to vi možete potvrditi, ja ću glasati za ovaj zakon. To je suštinsko pitanje. Nama je važan taj odgovor, da li će u Mišljenju Evropske komisije biti tretiran kao kredibilan napor. Želimo iskren i konkretan odgovor”, kazao je Zvizdić.
Zastupnik DF-a Zlatan Begić primijetio je da su zastupnici posvetili pažnju ovom zakonu.
“Niko od nas nije naivan. Znamo da neke stvari idu formalno, a neke neformalno. Ja lično da je prednost formi, a to je mišljenje Delegacije EU koje imamo javno. Najgore bi bilo da usvajamo zakon, a da nas opet kroz nekoliko godina sačekaju neki novi zahtjevi EU. Neće ministar sačinjavati stav Evropske komisije, on može dati samo svoje mišljenje. Postavljamo pitanje zašto ovaj nezvanični stav Delegacije EU nje ozvaničen. Bojimo se da nam forma ne pojede suštinu. Klub DF-a će biti protiv ovog zakona”, naglasio je Begić.
Možda EU prihvati zakon, a možda ne
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je odgovorio Zvizdiću kako on ne može reći kakav će stav biti Evropske komisije.
“Zakon nije u cjelosti usklađen, ali jeste u većem dijelu. Postoji mogućnost da će reći da nije usklađen u cjelosti, ali i da je usklađen”, odgovorio je ministar Bunoza.
O Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama ranije je pisala Buka. Naši sagovornici su uglavnom isticali kako žalbeno vijeće ne smije biti pri Vijeću ministara, te su kao manjkavost u zakonu navodili veliki broj izuzetaka.
Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija, kazao nam je ranije da je najviše sporan bio proces usvajanja zakona.
“Iako smo 2021. godine uputili preko 220 pisanih prijedloga i komentara na prijedlog zakona, skoro ništa nije prihvaćeno, ali čak nismo dobili ni kvalitetne odgovore zašto to nije prihvaćeno. Dvije godine je taj zakon stajao u ladici Ministarstva pravde i nedavno je izvučen i jednoglasno prihvaćen na Vijeću ministara, tako da je sada počelo sa parlamentarnom procedurom”, naglasio je Kanlić.
Iz nevladinih i medijskih organizacija ističu da bi usvojeni Prijedlog zakona značajno ograničio pristup informacijama od javnog interesa, s obzirom na to da sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti. Predlagač ovog zakona je evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja.
“Za razliku od dosadašnja tri izuzetka u postojećem zakonu, lista je značajno proširena, a sama definicija određenih pojmova ostavlja na slobodu onima koji će tumačiti i koji će moći dodatno osporiti određeno pravo, tako da smo tražili da se taj član 19. zakona bolje definiše ili da se ostavi u onoj formi kako je do sada bilo”, govori nam Kanlić, konstatirajući kako je također sporan i dio zakona koji se odnosi na žalbenu komisiju.
“U dijelu žalbenog postupka nam je sporno to što postupak ne obavlja nezavisno tijelo, nego žalbeno vijeće pri Vijeću ministara, koje se apsolutno ne može smatrati nezavisnom instancom s obzirom da radi pri Vijeću ministara i da članove ovog tijela predlaže ministar pravde, a imenuju ih Vijeće ministara. U tom dijelu su nam bili sporni i rokovi koji u određenim slučajevima mogu ići i do 60, pa čak i do 90 dana”, kaže Kanlić, te navodi kako treba težiti ka primjerima iz evropskih zemalja.