“Mi smo za evropske
integracije Bosne i Hercegovine”, poručuju nam iz svake parlamentarne stranke u
ovoj zemlji. Gotovo da nema dana da ovu rečenicu ne ponovi neki od predstavnika
vodećih stranaka u državi. Međutim, ako pogledamo rezultate učinka na tom putu,
shvatit ćemo da je to segment u kojem političke stranke najmanje žele napredak.
U maju 2021. godine Udruženje
banaka BiH upozorilo je vlasti da se što prije treba usvojiti zakon o
sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, te da, ukoliko se to ne
desi, postoji opasnost da Bosna i Hercegovina završi na tzv. “crnoj listi”
Evropske unije i FATV-a.
Na politička previranja EU
može odgovoriti “crnom listom”
Tada su iz Udruženja
upozorili da novi zakon treba biti usklađen s međunarodnim standardima za ovu
oblast.
Berislav Kutle, direktor
Udruženja banaka BiH, za Buku kaže da vlasti nisu učinile ništa ni dvije godine
nakon upozorenja.
“Ništa se nije promijenilo.
Sami znate kakvu mi vlast imamo. Formalno imamo sve, a u suštini se nijedna od
nekih bitnih stvari za građanstvo, ne za banke, ne da napraviti. Od deviznog
zakona, zakona o elektronskom potpisu, i sve ono što smo mi tražili da bi
građanstvu bilo bolje stoji još na stand-by aranžmanu. Kad, ko, kako, ne znam,
vidjet ćemo”, ističe Kutle.
Direktora smo pitali i da li
je bilo dovoljno dvije godine vlastima da naprave kvalitetan zakon.
“Ne za dvije godine, to se
moglo i trebalo završiti za nekoliko mjeseci. Ako neko ima namjeru to riješiti,
ali mi očito pričamo svi, a kada treba konkretno riješiti, onda to ode dalje i
onda se bave svojim privatnim stvarima i tako im mandati prođu. Sada smo opet
imali razgovore s MMF-om, da se napravi sve to. U normalnoj državi se to može i
treba napraviti, a kod nas se to ne dešava zbog tih, uvjetno rečeno, političkih
previranja. Mada, mi nemamo političkih stranaka, mi imamo samo interesne
stranke. Nema tu desno i lijevo
orijentiranih i da rade za građanstvo, to su samo interesne stranke koje
rade samo za sebe. Kao reakcija na ova
politička previranja pojedinih političkih predstavnika može se desiti i “crna
lista”, ali ne samo “crna lista”, već puno toga zbog čega će građanstvo
ispaštati zahvaljujući političarima koje ima”, jasan je Kutle.
Uspostavom sistema
skraćuje se prostor za kriminalno djelovanje
Delegat u Domu naroda
Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić upozorava da nesređenost u ovoj
oblasti može biti ozbiljan problem u istraživanju terorističkih akata s bilo
kojim predznakom.
“S obzirom da se većina tih
osoba, grupa, ili organizacija koje imaju takve nakane moraju finansirati kao i
svi ostali, vrlo je važno da se uspostavi potpuna kontrola finansijskih tokova,
prvenstveno u tom smislu. Mi kaskamo inače kada je u pitanju Evropa u tim
propisima, međutim, dodatni problem u Bosni i Hercegovini je što nosioci javnih
političkih funkcija uviđaju da uspostavom takvog sistema sva fizička i pravna
lica moraju biti, da ne kažem centralizirana, ali da postoji baza podataka u
BiH i da se u svakom trenutku može izvršiti kontrola protoka novca, od osobe A
do osobe B. S obzirom da je kod nas u velikoj mjeri razgranat organizovani
kriminal koji ima veze s pojedinim nosiocima javnih i političkih funkcija,
njima nije u interesu da se uspostavi takav sistem, jer uspostavom takvog
sistema skratio bi se prostor za njihovo
kriminalno djelovanje, a vjerovatno mnogi od njih, kada bi se ustanovilo kako
taj novac prolazi i na koje načine se upotrebljava, vjerovatno bi to bio
dovoljan razlog da tužilaštvo se pozabavi njima samima, a ne samo terorizmom
kao pojavom”, govori za Buku Miletić.
Državni delegat podsjeća i na
izvještaj Ureda za reviziju BiH, koji također opisuje tromost i nerad Vijeća
ministara BiH po pitanju zaštite od cyber kriminala, o čemu je Buka nedavno i
pisala.
“To izvješće je na nekih
30-ak stranica, i to kada pročitate, onda vidite kolika je katastrofa ili
nebriga bila u Vijeću ministara, kada je u pitanju taj informacioni sistem,
koliko on, ustvari, nije dovoljno zaštićen. Sve radnje koje su bile predviđene
da se dese u Vijeću ministara i da se, ustvari, taj sistem zaštiti, do momenta
pisanja izvještaja nije urađeno gotovo ništa, dakle 98 posto mjera i radnji
nisu napravljene. Sada su, doduše, poslije objave revizorskog izvještaja, momci
koji rade na informatici u Parlamentu BiH, poduzeli neke radnje u tom smislu, i
malo se uozbiljilo to pitanje. Međutim, bio to ovaj zakon koji vi pominjete,
ili neki drugi, ja zaista mislim da većina nosilaca javnih i političkih
funkcija u Bosni i Hercegovini nema stvarnu namjeru da uđe u Evropsku uniju”,
naglašava Miletić.
Naši političari u EU ne bi
bili milijarderi
Na naše pitanje zbog čega to
misli, odgovara kako naši političari nemaju stvarnu potrebu da idu ka EU.
“S obzirom na ovoliku
količinu kriminala i korupcije, dakle ne
postoji nijedna zemlja u Evropi gdje je kriminal razvijen na takav način. Vi
kada uspostavite sistemska rješenja, a uspostavljate ih na način da uzimate
standarde EU, bez obzira na formalno pravno članstvo, vi ako unesete dio tog
sistema, oni se s tim više ne mogu baviti, barem ne mogu se baviti na taj
način. Dakle, sužava im se prostor za njihovo kriminalno djelovanje. Očigledno
to njima nije u interesu, i nijedan od njih u bilo kojoj zemlji Evropske unije
ne bi bili milijarderi pod ovim uslovima. Ovo nema nigdje i ovo je jedno veliko
razočarenje u smislu njihovih stvarnih namjera da se priključimo evropskoj
porodici”, podvlači Miletić.
Dodaje da se uz političku
volju sve može uraditi, a kada je nema onda se neće uraditi ništa.
“Krenimo od, naizgled,
običnih stvari, kod nas možete kupiti karticu za mobitel na trafici, obaviti
neki razgovor ili kriminalnu radnju i baciti i karticu i telefon. To u zemljama
EU nije moguće, jer pri svakoj kupovini
kartica mora se registrovati osoba koja je kupila. U EU se ne može desiti kao u
BiH, da mlađe osobe, koje nemaju dana radnog staža, voze skupocjena vozila koja
koštaju i po 200.000 eura. To je na Zapadu nemoguće”, zaključuje Miletić.