Narodna skupština Republike Srpske
(NSRS) danas na sjednici razmatra Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama
Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta u Republici Srpskoj.
Prije početka NS RS održana je
protestna šetnja sa početkom od 9 časova.
Sandra
Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina, kaže da
ništa čime je predlagač pravdao ovakve zakonske intervencije nije ubijedilo
javnost da su namjere da se “očisti medijski prostor od laži i
mržnje”.
„Da vam je cilj da uredite medijski
prostor donosili bi zakone koji prepoznaju i razlikuju medije od stranačkih
glasila i anonimnih portala i platformi, a gdje se nemilice šire laži i klevete
bez ikakvih sankcija. Tako će biti i
nakon usvajanja ovih zakonskih rješenja, oni i dalje ostaju nedodirljivi za
sistem, a progon počinje za svakog čije mišljenje, stav, tekst, prilog nekome
ne bude po volji. Daje se opasno oružje u ruke svakom moćniku da vas godinama
razvlači u krivičnom postupku, potpuno finansijski i ljudski demolira, a na
kraju i kad dokažete da niste lagali, ostaje samo pepeo vašeg života i rada“,
kaže za BUKU Arbutina.
Ona napominje da je to u svijetu već
poznato kao SLAPP tužba kojoj cilj istina nego da vas unište i počiste s vama
pod.
„Usvoje li se ove izmjene Krivičnog
zakonika ništa neće biti isto za društvo i okruženje kakvo poznajemo i u kojem
živimo. Nažalost, javnost je prekasno
shvatila, a dio i dalje ne shvata, da se ovo odnosi na svakog pojedinca u
Republici Srpskoj i da ovo nije usmjereno samo na medije“, rekla je Gojković
Arbutina.
Tanja
Topić, politička analitičarka, kaže da jedno društvo koje mišljenje
nastoji pretvoriti u zločin nije društvo u kojem želi živjeti.
„Slobodoumnost i mišljenje ne prema
dekretu vrhovnog autoriteta već po svojoj savjesti i svijesti je nešto što želim
vidjeti ovdje. Isprani mozgovi koji se raduju zakonu kojim će se zaustaviti ‘lajanje’
nastoje nas vratiti u rupu zatucanosti, autocenzure i zaštite njihove beskrajne
ograničenosti i gluposti. To su centripetalne sile koje me jednostavno
uvjeravaju da mi je draže biti na strani gubitnika i luzera nego na strani onih
koji nas ukalupljuju u okove zatočenog i zarobljenog uma“, rekla je za BUKU
Topić Tanja.
Vanja
Stokić, novinarka, kaže da je kleveta u Republici Srpskoj već regulisana
zakonom.
„Većina ljudi je potpuno pogrešno
shvatila naše protivljenje kriminalizaciji klevete. Svaka normalna osoba je za
to da se kleveta kažnjava, kao što se trenutno radi. Problem je što žele od nje
da naprave krivično djelo, što sa sobom nosi gomilu opasnosti koje nemaju
nikakve veze sa regulisanjem javnog prostora niti zaštitom građana“, rekla je
za BUKU Vanja Stokić.
I novinarka Ljiljana Smiljanić ističe da već imamo Zakon o zaštiti od
klevete, pa su naše koleginice i kolege već izložene toj vrsti sudskog postupka.
„Niko ne bježi od odgovornosti. Ne
podržavam širenje lažnh vijesti i govora mržnje, ali se plašim da bi upravo
ovakav način kriminalizacije klevete to mogao da pogorša i da i dalje vidimo
laži na anonimnim portalima, koji su i sada glavni generatori te pojave. Protiv
sam jer je naš trenutni zakon naprednije rješenje od onih, koje trenutno imaju
pojedine zemlje EU. Mada, i one, gdje je kleveta u krivičnim zakonima, tu
mogućnost uopšte ne koriste, već takođe idu na građansku parnicu, kao što je
kod nas slučaj. Protiv sam jer ostavlja prostor za zloupotrebe i cenzurisanje
onih, koji žele da ukažu na loše kako bi se stanje popravilo“, rekla je za BUKU
Ljiljana Smiljanić.
Aleksandar
Jokić, advokat, kaže da rekriminalizacija klevete u Republici Srpskoj
civilizacijski skok unazad.
„Mi smo prvi put u nečemu bili
ispred zemalja zapadne Evrope i onog
trenutka kada su zemlje EU krenule u kampanje dekriminalizacije klevete, mi smo
odlučili da napravimo zaokret i vratimo se dvije decenije unazad. Meni kao
građaninu Republike Srpske je to poruka da mi nismo dio Evrope i da evropske
vrijednosti nisu naše“, rekao je Jokić za BUKU.
Dejan
Rakita, novinar, kaže da kriminalizacija klevete, suprotno narativu
koji dobijamo od zvaničnih vlasti u Srpskoj, nije usmjerena protiv širenja laži
već protiv nezavisnih i objektivnih medija kojih je, na žalost, sve manje u RS.
„Kleveta je, takođe suprotno onome
što nam vlasti govore, već kažnjiva zakonom i ove najavljene promjene Krivičnog
zakonika RS, čak i sa novim odnosno smanjenim finansijskim kaznama u odnosu na
prvobitno predložene sankcije, nisu ništa drugo nego poruka novinarima da ne
kopaju po pričama gdje postoje dokazi o korupciji i kriminalu, posebno ako je u
pitanju osoba ili osobe koje su bliske vlasima ili čak i u samoj vlasti“, rekao
je za BUKU Rakita i dodaje da smo često svjedoci svakodnevnih afera u kojima su
u pitanju višemilionski namješteni tenderi koji teško da mogu proći bez znanja
nekih od najmoćnijih ljudi u Srpskoj.
„Ukoliko se usvoje promjene Krivičnog
zakonika kojima bi se kriminalizovala kleveta, pisanjem o tim i sličnim temama
novinari će dovesti u opasnost sebe i medije za koje rade ali ovaj put će u
pitanju biti institucionalni pritisak a ne tužba za klevetu od strane advokata
osobe koja smatra da je oštećena. To će podrazumijevati dugogodišnja suđenja i
samim tim gubljenje vremena u dokazivanju nevinosti umjesto da se posvetimo
istraživačkom novinarstvu koje je nasušna potreba javnosti svakog razvijenog
društva. Time ćemo doći u paradoksalnu ali i opasnu situaciju da će kriminalce
od novinara odnosno istraživačkih novinarskih priča štititi pravosudne
institucije Republike Srpske“, rekao je Rakita.
Milkica
Milojević, novinarka, kaže da su izmjene Kaznenog zakona RS kojim se faktički
vaskrsava zloglasni “verbalni delikt” samo početak procesa, čiji je
cilj legalizacija diktature.
„Nakon ovog slijedi još jedan, možda
dubinski gledano i pogubniji atak na kakve takve građanske slobode, a to je
zakon kojim će se ‘nepodnobnim’ nevladinim organizacijama udariti pečat ‘stranih
agentura’, što će reći domaćin izdajnika i stranih plaćenika. Dakle, to bi,
nakon disciplinovanja medija kroz kriminlaizaciju kelvete, bio posljednji
udarac posljednjim ostrvima slobodoumlja“, rekla je za BUKU Milkica.
Ukoliko se usvoji ovaj zakon,
Milikica se pita, na koja mogu računati neke buduće Bistrice?
„Ni na koga. Ima da nam ruju zemlju,
uništavaju sela, zarobljavaju rijeke, bez ijednog glasa protiv. Možda će
krenuti i po kućama da kupe našu djecu, jer im trebaju da im služe“, zaključuje
Milikica Milojević.