Foto BUKA
Velika mi je čast da sam s Vama. 23. maja Generalna skupština UN-a usvojila je Rezolucija kojom se 11. juli proglašava Danom sjećanja. Tom Rezolucijom osuđuje se negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. To nam govori da moramo imati kasno opredjeljenje čuvanja dostojanstva preživjalih i počasti prema ubijenim u genocidu – kazao je Šmit.
Visoki predstavnik je kazao kako treba odbaciit pokušaje da se iskrivi i minimizira razmjere genocida,
– Zadatak svih nas je da u tom pravcu uradimo još i više i još u većem obimu nego što je danas slučaj. Tu su nam potrebni dodatni napori. Kao što sam najavio, pored podrške Rezoluciji kojom se 11. juli proglašava danom sjećanja na genocid, drugi koraci ka realizaciji ovog cilja jeste da se presude međunarodnih i domaćih sudova implementiraju i uvažavaju. U tom cilju potpisan je i memorandum između ministarstva pravde BiH i Međunarodnog rezidualnog mehanizma. Izmijenio sam Izborni zakon kojim se onemogućilo ratnim zločincima da obavljaju funkciju nakon odslužene kazne – naglasio je Šmit.
Šmit je skrenu pažnju da se i dalje preko 7.600 osoba vode kao nestali.
– Glavna prepreka pronalasku njihovih posmrtnih ostatatak je izostanak pouzdanih informacija o lokacijama grobnica. Lokalni foreznički resursi za ekshumaciju zahtijevaju dodatno jačanje i finansijsku podršku. Danas nam je dužnost ovih četrnaest ljdui koji su ubijeni u julu 1995. nađu svoj smiraj – kazao je šmit.
Šmit je kazao kako se jedna od važnih stvari u BiH tiče morala onih koji veličaju ratne zločince, najviše u istočnom dijelu RS.
– Veličanje ratnih zločinaca je najmanje rečeno vrijeđanje žrtava, ako nije i prijetnja, a krši i krivične zakone BiH. Oni koji ne koriste svoje nadležnosti i instrumente koji su im na raspolaganju, trebali bi finansijski i administrativno preuzeti odgovornost. Na tome ću raditi sa svima vama. Ove odluke nisu uperene protiv bilo kojeg naroda. Ni sama Rezolucija nije usmjerena ni protiv srpskog naroda ni protiv Republike Srpske. – kazao je Šmit.
Visoki predstavnik istakao je kako je svaki zločin zločin, bilo da je je riječ o Kragujevcu u kojem su pripadnici Wermachta u Drugom svjetskom ratu počinili zločin ili Jasenovcu.
– Genocid u Srebrenici nije laž – kazao je Šmit u svom govoru.
Osvrnuo se i na najavu o razdruživanju.
“Najave izmjene ovih osnova mogu biti predmeti razmatranja i diskusija. Međutim, razdruživanje je neprihvatljiv i nemoguć način jer je u suprotnosti s pravima svih naroda u BiH. Treba razmotriti načine dijaloga i uključivanje svih o eventualnim razgovorima o izmjenama uređenja. Ako za to postoji volja, pronaćemo i takvu platformu. Neka ovo bude pristup svih građana s fokusom na buduće naraštaje a ne instrument politike. Zašto nakon sjajne ponude Evropske unije za članstvo, zašto to ne iskoristiti kako bi na ovakve dane i prigode imali sva tri člana Predsjedništva. Zašto to ne bi moglo biti nešto normalno? Zašto ne bi bilo normalno da i gospođa Cvijanović danas sjedi ovdje? BiH bi trebala biti primjer pomirenja”, kazao je Schmidt.