Foto: Ilustracija
Na
sutrašnjoj sjednici Skupštine grada Banjaluka odbornici bi trebali razmatrati tačku
da se Helsinškom parlamentu građana Banjaluke omogući zakup prostora po posebnim uslovima da bi se u njemu otvorila Kuća ljudskih prava.
Aleksandar
Žolja, predsjednik Udruženja Helsinški parlament građana Banjaluka, kaže da je Inicijativa
o otvaranju ove kuće pokrenuta 2016. godine u želji da i Banjaluka po uzoru na
Beograd i Zagreb, a i druge gradove Evrope, dobije fizički prostor u kojem bi
više organizacija civilnog društva realizovalo svoje aktivnosti usmjerene na
očuvanju i promociji ljudskih prava.
„Republika
Srpska, kao ni Bosna i Hercegovina trenutno nema Kuću ljudskih prava, niti prostor
za zajedničko djelovanje organizacija civilnog društva, i najvažnije, adresu na
koju se svi građani mogu obratiti ukoliko su njihova prava ugrožena ili ukoliko
se žele upoznati sa svojim pravima. U Kući ljudskih prava u Banjaluci će se
između ostalog pružati pravna pomoć građanima u oblasti radnih prava, nasilja u
porodici, organizovaće se razni treninzi, seminari, debate, kao i kulturni
događaji“, rekao je za BUKU Žolja.
On
dodaje da svakodnevno u medijima i u javnosti možemo čuti kako su građanska
prava ugrožena ili kako građani nisu ni upoznati sa svojim pravima i ne znaju
koje su procedure kako bi svoja prava koristili, odnosno raktikovali.
„Kuća
ljudskih prava je zato neophodna da prvenstveno upozna građane o njihovim
osnovnim i svim drugim pravima i da ih upozna sa procedurama i uputi na
institucije koje im mogu pomoći. Kuća ljudskih prava će takođe biti slobodan
prostor za okupljanje građana, organizacija civilnog društva, ali i
predstavnika institucija kako bi se upoznali i ojačali svoju saradnju“,
pojašnjava Žolja.
Kada
je riječ o Kućama ljudskih prava u regiji, naš sagovornik kaže, da ona u Zagrebu
postoji od 2008, a u Beogradu od 2011. godine i svakodnevno realizuju veliki broj
aktivnosti.
„Obje
Kuće predstavljaju najznačajnije institucije za zaštitu ljudskih prava u Srbiji
i Hrvatskoj i imaju podršku lokalnih vlasti. Grad Zagreb je prostor za Kuću
ljudskih prava dao po subvencionisanim uslovima, dok je Grad Beograda
beogradskoj Kući ljudskih prava prostor dao na neodređeno vrijeme. Nadamo se da
će i Skupština Banjaluke pratiti ove pozitivne primjere i dati prostor za
funkcionisanje Kuće ljudskih prava u Banjaluci“, rekao je Žolja.
Lokacija
za Kuću ljudskih prava koja se sutra razmatra na Skupštini grada nalazi se u Jevrejskoj
ulici.
„Lokacija
koja je trenutno u opticaju je za sada dobra, jer smo tek u fazi osnivanja i
početa rada. Pretpostavka je da će nam za par godina biti potreban veći prostor
kako se Kuća ljudskih prava bude širila, primala nove članove i realizovala
veći broj aktivnosti. Kako bi Kuća bila
što dostupnija građanima, koji su njeni osnovni korisnici, dobro je da se ona
nalazi u užem centru grada, što jeste slučaj sa predloženom lokacijom za Kuću
ljudskih prava Banjaluka“, rekao je on.
Na
kraju Žolja kaže da će odbornici Grada sutra svojim glasom pokazati da li su
oni za to da Banjaluka postane prvi grad u Republici Srpskoj i BiH koji će
imati Kuću ljudskih prava, a koja će biti od koristi svim građanima i
građankama Banjaluke, ali i šire.
„Iskreno
se nadamo da će odbornici prepoznati vrijednost naše inicijative i na taj način
pokazati da im je stalo do demokratskih vrijednosti i potreba građana“,
zaključuje Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.