Ako ste mislili da je u marketima uvijek hladno zbog frižidera sa svih strana, varate se. Ovo je još jedna strategija koja utiče na odluku vaše kupovine.
U vrelim danima, ulazak u klimatizovanu prodavnicu pravo je olakšanje. Tijelo se opušta, disanje usporava, a osjećaj komfora gotovo trenutno obuzima naša čula. A da li je taj trenutak predaha isključivo briga za kupca? Ispostavlja se da se iza tog prijatnog hladnog vazduha krije mnogo više, jer je on deo promišljene prodajne strategije koja utiče na naše odluke pri kupovini, često više nego što bismo mogli da pretpostavimo.
Psiholozi koji analiziraju potrošače, godinama proučavaju uticaj temperature na ponašanje kupaca. Optimalni uslovi za kupovinu su temperatura od 20-22°C. U takvom okruženju organizam ne mora da troši energiju na rashlađivanje, nivo stresa opada, a mi se osjećamo opuštenije i sklonije impulsivnim odlukama pri kupovini. Tokom ljeta ovaj efekat je posebno izražen, jer kontrast između usijane ulice i rashlađene unutrašnjosti prodavnice deluje kao mehanizam nagrade, koji nesvjesno “uzvraćamo” dodavanjem dodatnih proizvoda u korpu.
Sa neurološke tačke gledišta, to je gotovo automatska reakcija, jer hladnoća umiruje naša čula, a mozak brže obrađuje vizuelne podsticaje. Šarene etikete, promocije tipa “kupi 2, uzmi 3” ili proizvodi postavljeni pri samom ulazu izgledaju privlačnije. Rezultat? Lakše podležemo iskušenju, čak i ako prvobitno nismo planirali takve kupovine.
Hladnoća pogoduje kupovini bez plana
Niža temperatura u prodavnicama nije samo mjera za udobnost kupaca, već i način da se produži njihovo zadržavanje u prostoru. U rashlađenoj unutrašnjosti ne muče nas zagušljivost ni osećaj pregrijanosti, što nam omogućava da lagano šetamo među rafovima. To, zauzvrat, povećava broj tzv. mikroodluka – sitnih, neplaniranih kupovina koje mogu da povećaju vrijednost računa i do 30 odsto.
Stručnjaci za trgovinu govore o “vremenu izloženosti”, pri čemu svaki dodatni minut proveden u prodavnici znači novu priliku da posegnemo za proizvodima koji se nisu našli na našoj početnoj listi. Osim toga, hladniji vazduh pomaže u očuvanju svježine prehrambenih proizvoda, što dodatno povećava privlačnost ponude.
Gdje prestaje briga, a počinje manipulacija?
Iako je klimatizacija u prodavnicama opšteprihvaćena, postavlja se pitanje granica etike. Da li je namjerno snižavanje temperature radi uticanja na odluke kupaca još uvijek briga o komforu ili već suptilan oblik manipulacije?
Istraživanja pokazuju da hladnoća može da smanji našu pažnju i skrati vrijeme koje posvećujemo analizi cijena ili nutritivnih vrijednosti proizvoda. To je klasičan primer “nevidljivog spoljnog podsticaja”, kada kupac nije svjestan uticaja koji na njega ima okruženje, što otežava donošenje svjesnih odluka.
Iako takve prakse ne krše zakon, važno je biti svjestan njihovog postojanja. Sljedeći put kada vas prijatan hladan talas dočeka na ulazu u supermarket, zapitajte se – da li su svi proizvodi u vašoj korpi zaista neophodni?