Koalicija za slobodne i poštene izbore Pod lupom je krajem septembra Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijavila više stranaka i osoba da su prekršile Izborni zakon BiH i trgovale mjestima u biračkim odborima.
U prijavi je navedeno da je vršena zloupotreba prava na učešće u biračkim odborima na način da je više političkih stranaka pogodovalo SDP-u BiH, odnosno da su članovi SDP-a predloženi u ime drugih političkih stranaka.
Sud BiH uglavnom odbijao žalbe stranaka
Zbog kršenja člana 7.3 Izbornog zakona BiH, SDP je kažnjen s 4.000 KM zbog zloupotrebe učešća u biračkim odborima. Isto zakonsko pravo zloupotrijebila je i Narodna stranka radom za boljitak, te joj je izrečena kazna u iznosu od 3.000 KM. Stranka BH Zeleni kažnjena je sa 4.000 KM, politička stranka Lijevo krilo s 3.000 KM, BH Inicijativa – Kasumović Fuad kažnjena je s 3.000 KM.
Alen Pašić, zamjenik predsjednika biračkog odbora u Jelahu, kažnjen je sa 1.000 KM i zabranom rada u organima za provođenje izbora na period od četiri godine.
Ista kazna izrečena je i Adnanu Srkaloviću, Sabihi Hrnjić, Arminu Unkiću, Ernadu Bekriću i Sulji Zečaninu, članovima biračkih odbora u Tešnju i Jelahu.
Nakon odluke CIK-a, neki od kažnjenih članova biračkih odbora su podnijeli žalbe Sudu Bosne i Hercegovine. Iz ove pravosudne institucije za Buku su kazali da je Sud do 15. decembra donio odluku u šest predmeta, od kojih je u dva žalba uvažena.
“Sud Bosne i Hercegovine prihvatio je žalbe Alena Pašića i Adnana Srkalovića, dok su odbijene žalbe Sabine Hrnjić, Armina Unkića, Ernada Bekrića i političke stranke Lijevo krilo”, odgovorili su nam iz Suda BiH.
Sud BiH je do sada uglavnom odbijao žalbe stranaka, a ranije su, između ostalih, novčano po 4.000 KM kažnjeni SDA, SNSD i HDZ zbog nezakonite trgovine mjestima u biračkim odborima, odnosno zbog kršenja Izbornog zakona BiH član 7.3, stav 2.
Šantić protiv, Bjelica-Prutina za kažnjavanje
Kazne u slučaju SDP-a i njegovih članova CIK je izrekao na sjednici 29. novembra, a jedini član CIK-a koji se protivio izrečenim kaznama je bio Ahmet Šantić.
“Ovdje je konstatovalo dosta kolega i kolegica da je proteklo skoro dva mjeseca, u smislu kada smo mi po zakonu bili dužni da u roku od 48 sati donosimo odluke i po službenoj dužnosti i po prigovorima. Nažalost, Centralna izborna komisija te odluke u tom roku nije donijela. U ovom slučaju radi se o povredi zakona koja je nastupila 20. septembra, a Koalicija Pod lupom nam je dostavila prijavu 24. septembra. Danas je 29. novembar. U tom roku smo trebali saslušati sve strane i eventualno donijeti odluku. Sada donosimo odluku nakon mjesec i po i iz tog razloga ne mogu da prihvatim ovu odluku”, kazao je Šantić.
S njim se nikako nije složila članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina.
“Kada je u pitanju ovaj set odluka i činjenica da se izriču novčane kazne i činjenica da se rješava van roka, ne dovodi u pitanje utvrđenu odgovornost navedenih političkih subjekata, tim više što smo mi imali jedan dogovor da nećemo u periodu izborne šutnje donositi odluke kojima se izriču sankcije nego da ćemo to uraditi nakon provedenih izbora, tako da apsolutno ne vidim razlog zašto ne bi izrekli ove sankcije. Jedinu nejasnoću imam po pitanju visine kazni, odnosno zašto je negdje 4.000, a negdje 3.000 KM. Generalno smatram da za ovako ozbiljnu vrstu povrede, sankcije ni u kojem slučaju ne bi trebale biti na nivou zakonskog minimuma, čak i ako je u pitanju prvi prekršaj. A mislim da smo neke od ovih političkih subjekata po istom osnovu već sankcionisali”, konstatovala je Bjelica-Prutina na sjednici CIK-a održanoj 29. novembra.
Postavlja se pitanje zašto je CIK izricao minimalne kazne od 3.000 i 4.000 KM za ozbiljne izborne prevare, a maksimalna kazna prema Izbornom zakonu BiH je 10.000 KM.
Ovakva kršenja zakona i niske kazne koje izriče CIK potvrda su da u BiH nećemo imati pravedne izbore dok ne budu uvedene nove tehnologije u izborni proces.
Uvođenje novih tehnologija do sada je prolazilo neslavno, s obzirom da je HDZ BiH u Domu naroda Parlamenta BiH blokirao izmjene zakona još 2018. godine.