I dok druge zemlje redovno provode popis stanovništva da bi imali
adekvatne brojke, Bosna i Hercegovina na tom polju zaostaje. Svjesno ili
ne želi ažurirati podatke o broju stanovnika? Demografi su stava da
našu zemlju napušta veliki broj ljudi, te da posljednji popis više nije
relevantan za istraživanja. Upozoravaju da je neodržavanje redovnog
popisa veliki gubitak za Bosnu i Hercegovinu, javlja BHRT.
U Bosni i Hercegovini u ovoj godini neće biti popisa stanovništva.
Statističko pravilo da popis bude svakih deset godina u našoj zemlji ne
vrijedi. Jasno je to, jer niko nije tražio ni novac za održavanje ovog
državnog projekta.
Bez novca popisa nema, ali ni bez novog Zakona. Doduše,
prijedlog teksta zakona postoji. Naime, Agencija za statistiku BiH
formirala je radnu grupu, po naredbi Vijeća ministara, koja je
napravljeni tekst zakona dostavila entitetskim zavodima. I tu je sve
stalo.
– Sve tri statističke institucije su zaključile da nije moguće
uraditi finalnu verziju Prijedloga zakona o opisu stanovništva zbog toga
što nisu definisani neki osnovni elementi, kao što je kada će se popis
održati, način na koji će se popisivati, koja će nam sredstva trebati,
kakve će oprema biti, kaže Mirsada Adembegović, glasnogovornica Agencije
za statistiku BiH.
Demografi su stava da je neophodno redovno održavanje popisa, te da bi ovaj propust mogao zemlju koštati mnogo.
– Ja bih rekao da je popis stanovništva i njegovo neodržavanje veliki
problem za bh. stanovništvo. Dovodi nas u nemogućnost komparacije sa
zemljama regiona, ali i zemljama Evropske unije, kaže Amer Osmić,
profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Osmić dodaje, premalo nas se rađa, previše umire i ogroman je broj
mladih koji svakodnevno napuštaju Bosnu i Hercegovinu zato je jasno da
nemamo precizne podatke. A ukoliko bismo uradili popis brojke bi bile
značajno drugačije u odnosu na onaj iz 2013.
– Dakako da bi te brojke koje bi se eventualno dobile, a nažalost,
neće se dobit ukazale na ogroman problem depopulacije bh. stanovništva,
odnosno na iznimno visoku smrtnost ljudi tokom pandemije Kovida-19, ali
isto tako ogroman broj odlaska mladih ljudi, primarno visokoobrazovanih i
generalno mladih ljudi iz BiH, dodaje Osmić.
Jasno je da bez popisa nema zvaničnih podataka o odlasku ljudi, ali
demografske procjene kažu da je našu zemlju od posljednjeg popisa
napustilo pola miliona ljudi.
– Procjene sežu da smo u ovom periodu izgubili, samo po osnovu
spoljnjih migracija, između 400 i 500.000 ljudi. Postoji mogućnost da
zbog ove pauze, zbog vakuuma koji je nastao usljed restriktivnih modela
kretanja i putovanja u vrijeme širenja koronavirusa, da je period nakon
toga prema indikatorima još intenzivnije zabilježeno iseljavanje. Tako
da su ti podaci još gori, poručuje demograf Aleksandar Čavić.
Dok čekamo na popis stanovništva, u ovoj godini jedan popis će biti
realizovan, a to je onaj koji se odnosi na poljoprivredu. Iako smo i na
njega čekali punih 60 godina. Podsjetimo, prema popisu iz 2013. godine, u
našoj zemlji živi više od 3,5 miliona stanovnika.
Kako demografi kažu sada je taj broj znatno manji i možda upravo u
tome leži odgovor na pitanje zašto oni koji su vodili državu deceniju ne
žele jasne podatke koji ukazuju na to da je za to vrijeme državu
napustilo na stotine hiljada ljudi?