Iako je usvajanje državnog budžeta bio jedan od preduslova, političke igre i nedostatak konkretnih dogovora mogli bi spriječiti dolazak prijeko potrebnog novca.
Ukoliko domaći političari ne postignu dogovor preko radne grupe, BiH bi mogla ostati bez prve tranše od 140 miliona KM, koja treba biti isplaćena do kraja avgusta.
Na ovo je upozorio ministar transporta i komunikacija Edin Forto koji kaže da ništa nije riješeno, iako iz Republike Srpske tvrde da se radi o tehničkim stvarima.
Dobijanje novca trenutno stoji zbog tri neusaglašene mjere između entitetskih vlasti.
Pored jedinstvenog broja 112, druge dvije mjere koje nisu usaglašene su ukidanje entitetskog veta i popuna Ustavnog suda BiH te da odluke tog suda budu obavezujuće na prostoru BiH.
BiH je jedina država u Evropi u kojoj ne postoji jedinstveni broj kojega se može pozvati u hitnim slučajevima, jer se tome uporno protive u RS inzistirajući da svaki entitet to reguiše za sebe i tvrde da bi se u protivnom narušio ustavni poredak Bosne i Hercegovine. S obzirom da je to u nadležnosti civlnih zaštita u RS predlažu iste brojeve za RS i za FBiH ali da to ne bude jedinstven broj.
Što se tiče ostale dvije mjere, problematika sa Ustavnim sudom BiH je više manje poznata, a Ustavni sud BiH trenutno djeluje bez sudija iz Republike Srpske. Mediji u Republici Srpskoj ga zovu krnji sud. Što se tiče treće mjere, ukidanju entitetskog glasanja protive se u Republici Srpskej, jer je to, ustavna kategorija.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković je rekao ranije kako je u procesu pregovora sa EU bilo uvjeravanja da, ukoliko bude usaglašeno 95 odsto mjera, u tom omjeru biće i dobijeno novca, od predviđene milijarde evra.
“Zato sam rekao usaglasili smo većinu, pa nam dajte toliko novca. Onda su nas obavijestili da ispod ove tri neusaglašene mjere ne mogu ići i da je to crvena linija i uslov je za Plan rasta i pomoć EU BiH. Zato sam rekao ako je to uslov, nema potrebe za daljim razgovorima”, zaključio je Višković.
Podsjetimo, Cijeli paket “Plan rasta” vrijedan je šest milijardi eura, a ta bi se sredstva dodjeljivala kroz konkretne projekte za koje saglasnost daju tijela EU. Procjena je kako bi BiH na taj način mogla dobiti najmanje milijardu eura bespovratnih sredstava.
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je ranije da su svi narodi u BiH ujedinjeni u zajedničkom evropskom putu te je napomenula da su 30. aprila Evropskoj komsiji zvanično poslali listu reformi sa koracima za sprovođenje Plana rasta.
“Aktivno smo radili na usaglašavanju sa predstavnicima EK i EU delegacije u BiH. Od 113 reformi, koje su bile inicijalni prijedlog EU, usaglasali smo 110 reformi”, istakla je Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Krišto.
OHR je oštro reagovao zbog nemogućnosti postizanja dogovora. Oni su direktno optužili vlasti Republike Srpske za “blokadu koja šteti ne samo državi Bosni i Hercegovini, već i građanima Republike Srpske”
“Situacija je vrlo jednostavna – ako Republika Srpska ispuni svoje ustavne obaveze, prestane s političkim igrama i imenuje kvalitetne sudije u Ustavni sud, te prestane blokirati projekte bez racionalnog razloga, bit će ispunjeni potrebni uslovi za plan rasta” upozoreno je.
Iz Delegacije EU za BUKU su ranije ove godine izjavili da su domaće vlasti u BiH dostavile Evropskoj komisiji listu međusobno usaglašenih reformi za uvrštavanje u Reformsku agendu.
“Kompletan nacrt Reformske agende tek treba da bude dostavljen, a vrijeme curi. To je nužna osnova za učešće u Planu rasta za Zapadni Balkan. Nakon prijema, Evropska komisija će procijeniti da li nacrt Reformske agende BiH ispunjava neophodan nivo ambicija kako bi BiH imala koristi od Plana rasta. Plan rasta je podržan novim finansijskim instrumentom – Instrumentom za reformu i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 6 milijardi eura u grantovima i zajmovima za cijeli region” rekli su ranije za BUKU u Delegaciji EU.