Klub novinara Banjaluka, poslovni portal Capital.ba i Fondacija
Friedrich Ebert Banjaluka organizovali su juče konferenciju i panel diskusije
pod nazivom: „Koliko će nam slobode ostati?”
Na ovom događaju raspravljalo se o najavama zakonskih izmjena
u Republici Srpskoj prema kojima će kleveta i uvreda postati krivična djela,
donošenju zakona o lažnim vijestima, proširivanju krivičnih djela protiv
ustavnog poretka i najavama ostalih zakona u Republici Srpskoj.
Na panelima su učestvovali: Maja Sever, predsjednica Evropske
federacije novinara, Drago Hedl, istraživački novinar iz Osijeka, Borka Rudić,
generalna sekretarka Udruženja „BH novinari”, Siniša Vukelić, glavni i odgovorni
urednik portala Capital.ba, Ivana Korajlić, direktorica Transparency
Internationala BiH, Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portal BUKA,
Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i
drugi.
Svi učesnici su se složili da bi donošenje zakona o
kriminalizaciji klevete, sa setom drugih zakona, bilo pogubno za slobodu govora
u Republici Srpskoj. Ove zakone najavio je Predsjednik Republike Srpske Milorad
Dodik, a do danas niko ne zna da li je tekst zakona napisan, ko piše te zakone i
da li se uopšte planira uzeti u obzir stav struke. Kako u zakoni najavljeni kao
“rigorozni” opravdan je strah novinarske zajedice po ovom pitanju.
Ivana Korajlić,
direktorica Transparency Internationala BiH, istakla je da mediji moraju da izbjegnu zamku i da ne
ulaze u pregovore sa donosiocima takozvanog “zakona o kleveti” tako da bi
ublažili potencijalne kazne novinarima koji su zbog prirode posla prvi na udaru
na udaru političkih struktira. Ona smatra da je sad trenutak da se nešto uradi,
jer ukoliko budemo čekali onda će biti kasno.
Ivana ističe da ne možemo ulaziti u pregovore hoće li kazna
biti tri ili pet godina i pita se kako je uopšte moguće učestvovati u javnoj
raspravi na ovu temu kada je sve od starta pogrešno.
“Ko zna koliko će se ljudi naći na meti ovih tužbi i u
situaciji da ne može da radi ili da putuje ako se protiv njega vodi krivični
postupak. Ovaj zakon u svojoj primjeni može da ostvari ogroman uticaj prije
nego što se dođe do konačnog epiloga i sudske presude, a to sve može trajati
godinama”, rekla je Ivana.
Jovana Kisin Zagajac,
advokatica iz Banjaluke, nekoliko puta je tokom panela nastojala ukazati na veliku opasnost ovih
zakona, ali i na razliku između obične prijave za prekršaj i krivične prijave,
jer nije isto kad vam iz suda stigne “plava” ili “roza.
“Nemojte se zavaravati da će biti isto, nije isto tužakanje u
prekršajnom postupku i u krivičnom postupku. Ovi zakoni su opasniji nego što se
misli. Kada ste jednom osumnjičeni za krivično djelo, uvijek ćete biti označeni
i obilježeni, a sam predmet može trajati godinama. Sada možda niste ni svjesni
šta to znači, kod nas ništa ne znači da je čovjek nevin dok mu se ne dokaže
krivnja, sama činjenica da ste osumnjičeni je teška”, istakla je Jovana.
Dodaje da mi ovdje nemamo Zakon o medijima kojim bi se neke
stvari, kao što je govor mržnje, mogle urediti, a sada se to nastoji rješavati
represivnim metodama, jer izgleda da drugačije ne možemo imaući u vidu da
živimo u podaničkom društvu.
Aleksandar Trifunović,
glavni i odgovorni urednik portala Buka, kaže da je problem što bi ovakav Zakon potpisala većina
novinara i time bi dobili dodatno opravdanje za svoj nerad.
“Mi koji se bavimo nezavisnim novinarstvom, ma koliko za nas
to bilo beznadežno, moramo stalno pričati o tome. Zar bi nam moglo biti gore od
ovoga? Svjesni smo da je Milorad Dodik apsolutni gospodar Republike Srpske i da
će ga slušati mnogi. Ljudi bi i na referendum glasali za ovakav zakon ne
shvatajući koliki je to problem, ne samo za novinare, već za sve ljude koji će
sutra nešto reći ili napisati”, istakao je Trifunović i dodao daćemo imati samo
onoliko slobode koliko sami zaslužimo.
Kada je riječ o zakonima koji se najavljuju u Republici Srpskoj
Maja Sever, predsjednica Evropske
federacije novinara, rekla je da joj sve to zvuči nevjerovatno i napominje da Evropska federacija novinara osuđuje ove namjere i o tome je poslala javno saopštenje.
“Nas u Hrvatskoj godinama muče SLAPP tužbe. Na nivou Evropske
unije uz rad sindikata i udruženja došli smo do toga da Evropska komisija
donese regulativu da bi se smanjile SLAPP tužbe. Ovi zakoni koji se planiraju
ovdje uvesti idu u potpuno drugačijem smijeru. Imamo velike napore u Evropi, i
to ne samo u Evropi, da se zaštite novinari i zeleni aktivisti, a ovdje imamo
najavu rigoroznih zakona da se kriminalizuje kleveta”, kaže Sever i dodaje da
se oni godinama u Hrvatskoj zalažu da se kleveta spusti na niži nivo.
Lejla Turčilo, profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ističe da građani vjerovatno nisu ni svjesni koliko će ovi zakoni uticati na njihove živote.
“Političari uvijek igraju na kartu emocija, a mi bismo građanima objasniti šta ovo konkretno znači, ovo će uticati na sve, ne samo na novinare. Ove stvari donose se putem manipulacija, odnosno, pokušava se prikazati da se ovakve stvari donose zbog nečeg dobrog, a ne razumije se pozadina”, rekla je Turčilo.
Drago Hedl,
istraživački novinar iz Osijeka, kaže da ne treba zanemariti činjenicu da su političari vrlo
često izvor lažnih vijesti.
“Vrlo je ozbiljna stvar da se razmišlja o kriminalizaciji
klevete. Kod nas su klevete još uvijek kazneno djelo i proći će godine dok se
to ne promijeni. Šta ovo znači, da li ćete imati Ministarstvo istine koje će
donositi sud o tome šta je istina, a šta ne, a istina je filozofski pojam i
jako je rastegljiva”, ističe Hedl i dodaje da je veliki problem što su suci
vrlo malo zainteresovani za ovakve stvari.
“Teška je situacija u kojoj ćete se naći ukoliko se ovaj
zakon donese. Ako nekome visi nad glavom zatvorska ili finansijska kazna
pitanje je da li će se novinar baviti nekom temom”, istakao je Hedl.
POTPISANA ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA
Na kraju konferencije potpisana je deklaracija protiv
kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Deklaraciju su potpisali Udruženje
za promociju evropskih standarda i unapređenje poslovnog ambijenta, Helsinški
parlament građana Banjaluka, Transparency International BiH, Banjalučki centar
za ljudska prava, Centar za životnu sredinu, Klub novinara Banjaluka/BH
novinari, Udruženje građana “Zdravo da ste”, Udruženje “eTrafika” i Centar za
informativnu dekontaminaciju mladih.
“Upozoravamo javnost da bi izmjene trenutnih zakona i
donošenje novih najavljenih zakona, upućivale na stvaranje represivnog
okruženja i revanšizma prema neistomišljenicima, što bi predstavljalo udaljavanje
od demokratskih ideala, za koje se nadamo da im Republika Srpska teži. U
demokratskim društvima institucije bi trebalo da nastoje ojačati kritičku svijest
građana, povećavajuću njihova prava i slobode, a ne ići suprotnim pravcem
pokušavajući putem zakona praktično zabraniti drugačiju misao od one koja je
poželjna”, stoji u ovoj deklaraciji