Da političari u Bosni i
Hercegovini ne čitaju zakonske propise odavno je postalo jasno. Mnogi su to
dokazali u godinama iza nas iznošenjem raznih neistina. Pogotovo im je
“nesavladiv” bio Izborni zakon BiH. Na ovom zakonu su mnogi padali i iz sedmice
u sedmicu dokazivali da ga nikada nisu ni pogledali, a kamo li detaljno
pročitali.
Nakon što su nas kadrovi
HDZ-a mjesecima ubjeđivali da su članovi Centralne izborne komisije BiH (CIK)
izabrani nezakonito, i sve dok Sud BiH nije donio odluku da je izbor bio zakonit
i legalan, kadrovi HDZ-a nisu prestajali zamajavati javnost i pokušavati u eter
donijeti neku svoju istinu.
Izborni zakon najteže
gradivo
Stvar je i bez Suda BiH bila
vrlo jednostavna. Otvorite Izborni zakon BiH, pročitate nekoliko članova i bude
vam jasno da je sve urađeno po zakonu. No, tu i jeste problem. Treba čitati.
Treba nešto i raditi. A razmišljanja političara u Bosni i Hercegovini i ne idu
baš u tom smjeru. Uglavnom je ovaj posao shvaćen kao prilika da se zarade
ogromne plate, koje su podložne rastu i u vrijeme svih kriza, ali da se i ne
radi nešto konkretno. U ovom slučaju da se čak ne čitaju ni propisi koji ih se
tiču.
Uzalud i silni pomoćnici i
savjetnici. Ni njima se nije dalo čitati i skrenuti pažnju svojim nadređenima
da se brukaju u javnosti i da iznose neistine.
Priča oko formiranja vlasti u
Federaciji BiH vječno je aktuelna. Izborni rezultati nisu implementirani ni od
izbora iz 2018. godine, a kako je krenulo teško da će se implementirati i ovi
iz 2022. godine.
No, dok se vode polemike ko
će činiti novu federalnu vladu, političari su nam nastavili dokazivati da se
ništa nije promijenilo kada je riječ o čitanju zakonskih propisa. I dalje im se
ne da otvoriti taj Izborni zakon BiH.
U ponedjeljak su pred
novinare ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH izašli Lidija Bradara (HDZ) i
Igor Stojanović (SDP). Oni su Bradaru
predstavili kao novu predsjednicu Federacije BiH, a kao njene zamjenike
Stojanovića i Refika Lendu iz SDA.
Potom su razni mediji
prenijeli njihove izjave i obični gledalac nakon pregledanog večernjeg dnevnika
stekao je dojam da je Federacija dobila novo rukovodstvo.
No, istina je sasvim
drugačija.
Bradara i Stojanović su
održali sastanak bez Lende i samim time nisu mogli izabrati Bradaru za
predsjednicu Federacije BiH jer zakonski propisi nalažu da taj izbor učine tri
kandidata za rukovodstvo.
Izbori za predsjednika i dva
potpredsjednika Federacije BiH vrše se u skladu sa odredbama članova 9.14,
9.15, 9.16, 9.17, 9.18 i 9.19 Izbornog zakona BiH.
U skladu sa članom 9.19 stav (1)
Izbornog zakona BiH „Tri kandidata izabrana u skladu s članovima 9.13 do 9.18
ovog Zakona odlučuju između sebe koji od njih će obavljati funkciju
predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati
Predstavnički dom.“.
Dakle, da bi Bradara,
Stojanović i Lendo između sebe odlučili i izabrali predsjednika Federacije BiH,
potrebno je da prvo zajedno zasjedaju, što se do sada još nije desilo.
Desilo se, naime, da sami
zasjedaju Bradara i Stojanović.
“U skladu sa članom 58. Uputstva o
postupku provedbe posrednih izbora za organe vlasti u Bosni i Hercegovini
obuhvaćenim Izbornim zakonom BiH „Odluka nadležnog doma Parlamenta Federacije
BiH o izboru liste od tri kandidata u skladu sa članovima 9.13 do 9.18 Izbornog
zakona BiH i odluka iz člana 9.19 stav (1) Izbornog zakona BiH, zajedno sa
kompletnim izbornim materijalom dostavlja se Centralnoj izbornoj komisiji BiH
na utvrđivanje i potvrđivanje rezultata izbora u skladu sa članom 2.9 stav (1)
tačka 9. Izbornog zakona BiH.“, saopćeno je u prošli petak iz CIK-a.
Napomenuli su da je do tog dana,
17.2.2023. godine, Centralna izborna
komisija BiH primila izborni materijal samo od Predstavničkog doma Parlamenta
Federacije BiH.
“Da bi mogla pristupiti postupku utvrđivanja
izbornih rezultata posrednih izbora za predsjednika i potpredsjednike
Federacije BiH neophodno je da Centralna izborna komisija BiH dobije izborni
materijal iz Doma naroda Parlamenta Federacije BiH kao i odluku iz člana 9.19
stav (1) Izbornog zakona BiH.
Centralna izborna komisija Bosne i
Hercegovine kada se steknu uvjeti donosi odluku o utvrđivanju rezultata izbora,
a nakon protoka roka za podnošenje žalbi i nakon pravosnažnosti odluke
Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o potvrđivanju rezultata posrednih
izbora za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH i istu objavljuje u
„Službenom glasniku BiH“, saopćili su iz CIK-a prije nekoliko dana.
Dakle, osim što političari
nemaju običaj da čitaju zakone i Ustav, ne čitaju ni saopćenja institucije
nadležne za provedbu izbora u BiH, pa samim time ne poznaju ni procedure na
osnovu kojih dolaze na funkciju.
Ipak, to nije spriječilo ni
Bradaru ni Stojanovića da se pred novinarima predstave kao predsjednica i
potpredsjednik Federacije BiH.
Ako dužnosnici ne čitaju
propise, ko će?
Istog dana, shvatili su da su
pogriješili pa su dopisom obavijestili Parlament FBiH da imenovanje
predsjednika nije završeno.
“Poštovani, temeljem
dokumentacije i dopisa koji Vam je dostavljen 20.2.2023. godine, a iz koje je
vidljivo da dogovor o izboru predsjednika i dopredsjednika FBiH nije u
potpunosti postignut, tražimo da postupite u skladu s amandmanom CXX Ustava
FBiH, stavak 13. i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH članak
9.19. stavak 1. kako bi Zastupnički dom donio konačnu odluku o izboru
predsjednika i dopredsjednika FBiH”, stoji u dopisu kojeg su potpisali Bradara
i Stojanović a koji je adresiran na rukovodstvo Zastupničkog doma Parlamenta
FBiH.
One koji detaljnije prate
političku scenu u BiH, ovakvo djelovanje Bradare ne iznenađuje posebno, s
obzirom da je i ranije pokazivala da ne čita dokumente.
Naime, javnost u BiH je
ostala u čudu nakon što je Bradara u maju prošle godine izjavila “da je Bosna i
Hercegovina ispunila većinu prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, te da je
ostalo tek njih nekoliko da se ispuni”.
Naravno, uvidom u Mišljenje
EK-a i u ono što su vlasti zaista uradile, ispostavilo se da je BiH ispunila
tek jedan prioritet u cjelosti i njih nekoliko parcijalno.
Zabrinjavajuće je da Bradara
kao članica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SSP) u
prošlom mandatu nije detaljno poznavala obaveze koje su postavljene pred vlasti
naše zemlje.
Isto tako je zabrinjavajuće
da mogući budući čelnici Federacije BiH nemaju običaj da čitaju zakone i Ustav
FBiH.
U međuvremenu, danas je
zasjedalo i rukovodstvo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
“Rukovodstvo Predstavničkog doma se
usaglasilo da će pozvati kandidate za predsjednika i dopredsjednike Federacije
BiH na sastanak u petak, 24. februara, u 11 sati kako bi utvrdili sve
relevantne činjenice vezane za postupak izbora kandidata, odnosno za postupak
izbora predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH”, kazala je danas predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta
FBiH Mirjana Marinković Lepić nakon sastanka rukovodstva ovog doma.