Na kraju su iz Vlade medijima saopštili da je utvrđen na sjednici održanoj 21.3.2024., pred sam istek roka od 6 mjeseci koji je Vlada imala da uputi ovaj zakon u formi prijedloga. Međutim, u najavljenom dnevnom redu ove sjednice, kao i u objavljenoj informaciji Vlade sa održane sjednice, nigdje se ne navodi usvajanje ovog Prijedloga, što baca sumnju na sam način utvrđivanja Prijedloga.
Prema informacijama BUKE, Prijedlog zakona je zaprimljen u NSRS 28.3.2024.godine.
Ovaj Kontroverzni Zakon o Registru neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj izazvao je široko negodovanje među domaćim i međunarodnim organizacijama,zbog svojih restriktivnih odredbi koje targetiraju organizacije finansirane iz inostranstva. Sve relevantne institucije pozivale su vlasti u Republici Srpskoj na odbacivanje ovog zakona, upozoravajući na njegove negativne posljedice za demokratski razvoj i slobodu civilnog društva u Republici Srpskoj.
“Ipak, Vlada RS se potpuno oglušila na sva upozorenja, te Zakon, koji drastično zadire u osnovna ljudska prava, šalje u proceduru samo nekoliko dana nakon što je Evropska unija dala saglasnost za otvaranje pregovora za BiH, naglašavajući slobodu djelovanja civilnog društva kao jedan od ključnih prioriteta koji BiH mora ispuniti kako bi zvanično i započela pregovore sa EU. U isto vrijeme, NSRS licemjerno donosi zaključke u kojima se traži “ubrzanje evropskog puta”, dok se paralelno ide na usvajanje zakona koji su u potpunoj suprotnosti sa tim istim evropskim putem.” saopšteno je iz TI BiH
Ova organizacija napominje da tekst samog Prijedloga još uvijek nije dostupan javnosti, kao ni zapisnik sa sjednice na kojoj je navodno utvrđen. Ovim vlasti u RS nastavljaju trend uspostavljanja potpune kontrole nad slobodom govora i djelovanja civilnog društva, u pravcu gušenja svakog oblika kritike, predlažući i usvajajući zakonska rješenja bez ikakvog obzira na reakcije javnosti, kroz fingirane procedure javnih rasprava i donošenja zakona.
TI BiH poziva predstavnike u NSRS da iskoriste posljednju šansu i odbace ovaj Prijedlog glasajući protiv zakona koji je ne samo rezultat problematičnih procedura te ugrožava proklamovani „evropski put“ već, što je najvažnije, direktno krši osnovna ljudska prava i slobode građana u Republici Srpskoj čime se režim u RS, kako su naveli, nastavlja svrstavati u red zlokobnih represivnih i autoritarnih režima koji vrše otvoren progon neistomišljenika.
U međuvremenu je Vlada RS objavila sporni Prijedlog zakona koji je prema svemu sudeći još rigidniji od nacrta
Pročitajte ovdje
A šta je u zakonu sporno?
“Definitivno se pravi dodatni pritisak na organizacije, targetira ih se kao strane agente i time dodatno stigmatizira u javnosti. Takodje, vrši se diskriminacija nad udruženjima koja se dijelom ili u potpunosti finansiraju od medjunarodnih donatora, u odnosu na udruženja koja se finansiraju iz budžeta. Ustvari, ovdje se vrši zamjena teza, jer smo itekako svjesni i na što smo godinama upozoravali, da se upravo iz budžeta na raznim nivoima vlasti sredstva dodjeljuje bez transparentnih mehanizama i bez izvještaja, kako narativnih tako i finansijskih, ili se radi o jako šturim izvještajima. Takodje, tu je problem političkog djelovanja, koje je Ustavom zagarantovano i gdje se građani udružuju u udruženja upravo radi provodjenja politika, zagovaranja, akcija I slično” rekao je ranije za BUKU Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana.
Pravnik Dejan Lučka kaže za BUKU kako je u ovoj proceduri posebno sporna “netransparentnost u proceduri donošenja ovog zakona”
“Naročito povodom prijedloga zakona, pokazuje nam da pravo javnosti da zna i objelodanjivanje bitnih informacija nisu bitni nadležnim organima. Tajnovitost i ograničenja prava idu ruku pod ruku kod nas” zaključuje Lučka za BUKU
Postupak usvajanja ovog zakona obavijen je netransparentnošću, što izaziva zabrinutost i dovodi u pitanje legitimnost samog procesa. Nacrt Zakona predviđa stvaranje posebnog registra za organizacije koje se smatraju agentima stranog uticaja, što mnogi vide kao pokušaj gušenja slobode govora i djelovanja civilnog društva. Iako se navodi da je prijedlog zakona “ublažen” u odnosu na nacrt, nedostatak javnog uvida u konačni tekst i sumnje u proceduru usvajanja dodatno komplikuju situaciju. Takav pristup ne samo da potencijalno krši osnovna ljudska prava, već je i u suprotnosti sa deklarativnim težnjama Republike Srpske ka evropskim integracijama.