Vlada Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznat i kao „zakon o stranim agentima“. Iako vlasti tvrde da je cilj veća transparentnost, opozicija i organizacije civilnog društva upozoravaju da se radi o još jednom udaru na građanske slobode i pokušaju gušenja kritičkih glasova.
Tako je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović juče rekao da će donošenje ovog zakona povećati odgovornost nevladinih organizacija. „Transparentnost u radu nevladinog sektora mora biti ključ za jačanje povjerenja javnosti i svih drugih segmenata u odnosu na ovu sferu“, naveo je Bukejlović, naglašavajući da zakon predviđa obavezan registar subjekata koji primaju sredstva iz inostranstva.
Prema predloženim odredbama, organizacije koje se ne budu pridržavale novih propisa mogle bi se suočiti s novčanim kaznama do 5.000 KM, a u najstrožem slučaju i zabranom rada. Takođe, moguće su i krivične sankcije, što dodatno pojačava strahovanja da bi zakon mogao biti korišten kao mehanizam pritiska na organizacije koje kritički posmatraju vlast.
Iako zakon tek očekuje skupštinsku proceduru, postavlja se ključno pitanje: Da li je rad nevladinih organizacija zaista netransparentan ili vlast koristi ovu narativnu matricu kako bi ih stavila pod kontrolu?
Izvršna direktorica Transparency International BiH Ivana Korajlić za BUKU kaže da je definitivno u pitanju ovo drugo, naglasivši da se takve izjave koriste kao izgovor za ograničavanje rada organizacija civilnog društva. „Obaveza izvještavanja o finansiranju, podnošenja finansijskih izvještaja i svih drugih izvještaja već postoji i regulisana je postojećim zakonima. Dakle, apsolutno nema nikakvih prepreka za nadležne institucije da imaju uvid u finansijsko poslovanje udruženja građana i njihove izvore finansiranja“, istakla je Korajlić.
Prema njenim riječima, priča o netransparentnosti je samo spin kojim vlast crta mete i pokušava diskreditovati organizacije koje nisu pod njenom kontrolom. Ona upozorava da se predloženi zakon koristi kao sredstvo etiketiranja organizacija koje se finansiraju iz međunarodnih izvora, uz nastojanje da ih se označi kao „agente stranog uticaja“.
„Najspornija stavka zakona je zabrana legitimnih aktivnosti udruženja građana i organizacija civilnog društva. Ukoliko se finansirate kroz međunarodne projekte, vaše djelovanje prema institucijama kako biste unaprijedili zakone i prava građana sada će biti zabranjeno i tretirano kao politička aktivnost“, upozorava Korajlić.
Poseban problem predstavlja činjenica da se novim zakonom Ministarstvu pravde ostavlja ogromna diskreciona moć u odlučivanju o tome koje organizacije navodno krše zakon, što može dovesti do potpunih zabrana rada i brisanja iz registra udruženja. Korajlić takođe podsjeća da organizacije već objavljuju izvore finansiranja, podnose izvještaje nadležnim institucijama i plaćaju poreze, kao i sva druga pravna lica. Prema njenim riječima, tvrdnje o netransparentnosti ne stoje, već služe kao pokriće za zakonske odredbe koje guše slobodu djelovanja i diskriminišu organizacije koje kritikuju vlast.
„Stalno se govori o potencijalnom protivustavnom djelovanju udruženja, iako nismo imali nijedan takav slučaj. S druge strane, ovaj zakon je direktno protivan Ustavu jer je diskriminatoran“, zaključuje Korajlić.
Dijana Pejić, izvršna direktorica nevladine organizacije Genesis Project iz Banjaluke, komentarisala je ranije za Buku izjave o netransparentnosti priliva sredstava, ističući transparentnost rada svoje organizacije.
„Mogu da komentarišem samo iz perspektive svoje organizacije. Nama svi prilivi sredstava idu preko bankovnih računa, svi prilivi se uredno knjiže u finansijske izvještaje, godišnje bilanse stanja i bilanse uspjeha. Mjesečno vršimo prijave svih isplata, po raznim osnovama, te svojim sredstvima pomažemo punjenje budžeta Republike Srpske. Redovno smo izloženi provjerama raznih inspekcija i nikada nismo imali zamjerke na transparentnost našeg rada“, izjavila je Pejić dodajući da se organizacija koju ona vodi ne može okarakterisati kao „vođena interesima neke strane zemlje“: “Naprotiv, mi se već 26 godina borimo za osnaživanje djece i mladih, kroz neformalnu edukaciju, te smo vođeni isključivo i samo interesima naše djece i mladih, a ne interesima ‘neke strane zemlje’”.
Dodala je i da se nada kako će donosioci novih zakona uvidjeti bespotrebnost donošenja zakona koji bi dodatno etiketirao nevladine organizacije kao strane agente. „Sve ostalo što bi ovaj zakon uredio, poput prijavljivanja transakcija, već je uređeno drugim zakonima. Mi smo dužni imati godišnje finansijske izvještaje, koje uredno vodi naš knjigovodstveni biro i predaje ih APIF-u. U tim izvještajima se vide svi prilivi sredstava koje ostvarujemo tokom jedne godine. Takođe, dužni smo praviti godišnje narativne izvještaje, iz kojih se vidi ‘sve što radimo’, tako da je to već uređeno i nema potrebe da se dodatno uređuje“, pojasnila je Pejić.
Branislav Borenović, poslanik, izjavio je u BUKA podcastu da nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kao i drugi najavljeni projekti poput zakona o vraćanju indirektnih poreza, zakona o vojsci i zakona o lijekovima, često bivaju predstavljeni, ali nikada ne prelaze u fazu implementacije.
Borenović smatra da su ovakvi zakoni samo sredstva za pritisak koje, prema njegovim riječima, SNSD i Milorad Dodik koriste prema svojim partnerima u institucijama Bosne i Hercegovine, kao i potencijalno prema međunarodnim faktorima. On ističe da ove prijedloge doživljava kao političke igre, koje ne pridonoose stvarnoj promjeni ili napretku, te dodaje da su takve situacije već viđene u prošlosti.