Već godinu u Trebinju je moguće mjeriti kvalitet zraka. Iako nadležna republička institucija nije imala novca za instalaciju mjerne stanice, ona je ipak postavljena zahvaljući sredstvima Kraljevine Švedske. To je samo jedan od rezultata četvorogodišnjeg projekta za borbu protiv zagađenja zraka u BiH – “IMPAQ”, u organizaciji Švedske agencije za zaštitu okoliša (SEPA).
Načelnica Odjeljenja za zaštitu životne sredine u Republičkom hidrometeorološkom zavodu, Ranka Radić, govoreći o rezultatima ovog projekta kaže da, bez pomoći Švedske, ova institucija ne bi mogla ispunjavati neke od svojih zakonskih obaveza poput mjerenja koncentracije teških metala u zraku.
„Zavod je jedan od glavnih korisnika projekta, u okviru kojeg je dobio jako vrijednu opremu za monitoring kvalitete vazduha. Zavod je kroz ovaj projekat instalirao dvije nove automatske monitoring stanice za praćenje kvaliteta vazduha, za praćenje osnovnih komponenti u vazduhu. To su stanice koje su instalirane u Banjaluci i Trebinju, gdje po prvi put imamo mjerenja“, rekla je novinarima Radić.
Pored ovih stanica, Zavod ima i mjerne stanice u Prijedoru i Doboju, a u republičku mrežu uključene su i stanice postrojenja Termoelektrana Gacko, Ugljevik, te rafinerije Brod.
Osim mjernih stanica, Zavod je kroz projekat dobio i značajnu laboratorijsku opremu koja će omogućiti povećanje opsega i obima mjerenja.
„U okviru projekta, Zavod je dobio brojne softvere, servere, i kompjutersku opremu, te softver koji će služiti za prikupljanje podataka u realnom vremenu, ali i izvještavanju kvalitete vazduha prema Evropskoj agenciji za zaštitu životne sredine. Ovim projektom značajno je unaprijeđen monitoring kvalitete vazduha u Republici Srpskoj, ojačane su domaće insitucije i ja se nadam da imamo dobru osnovu za jedan kontinuirani i kvalitetan monitoring kvaliteta vazduha u BiH“, kaže Radić.
Njen kolega iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Enis Omerčić, uz napomenu da se oni ne bave poboljšanjem već monitoringom kvalitete zraka, ističe da im je ovaj projekat u tehničkom smislu bio od velike pomoći. Najveća korist od projekta je dobijena oprema koju sami ne bi mogli kupiti.
„Između ostalog, dvije savremene mobilne stanice za mjerenje kvaliteta zraka koje su u prvi mah bile postavljene u Livno i Bihać, prošle godine su zamijenjene kontejnerskim tipom stanica koje je kupila Vlada FBiH, a njih smo smjestili – jednu u Travnik, a druga će do proljeća biti u Mostaru. Na taj način Zavod će zaokružiti federalnu mrežu stanica i ako budu radile neometano, imaćemo trajni indikator i na osnovu toga se mogu kreirati mjere. Nabavljena nam je i laboratorijska oprema koju takođe ne bismo mogli sami sebi nabaviti. Mnogo se zahvaljujemo svima iz Kraljevine Švedske“, rekao je Omerčić.
On je govorio i o uzrocima zagađenja, te nepovoljnom geografskom položaju u kojem se Sarajevo nalazi.
Sara Bernikov iz SEPA-a, čije je zaduženje na projektu bio tehnički aspekt kvalitete zraka, kaže da su rezultati projekta sjajni.
„Prikupili smo jako puno podataka, puno više podataka nego što ih je bilo prije ovog projekta i mislim da je kvalitet tih podataka sada puno bolji nego što je bio. Prikupljali smo skupove podataka koji se prije nisu prikupljali, što nam je omogućilo da istražimo zagađenje u Sarajevu, izvore zagađenja, da radimo na modeliranju tih izvora, što nas je opet dovelo do boljih podataka o zagađenju, o izvorima zagađenja, to je jako puno tehničkih podataka“, kaže Bernikov.
Podaci govore da je ključni problem u Sarajevu sagorijevanje fosilnih goriva i biomase, loženje u domaćinstvima, a 30% zagađenja dolazi iz auspuha automobila.
Andreas Lindstrom, projekt menadžer SEPA-e , napominje da se u protekle četiri godine projekat ticao kvalitete zraka i upravljanja kvalitetom zraka u BiH.
„Mislim da je projekat ostvario jako puno rezultata u puno oblasti, poput komuniciranja o zagađenju zraka, identifiakcije izvora zagađenja. Projekat pokriva sve aspekte koji će biti potrebni u budućnosti za poboljšanje kvalitete zraka i mislim da je u tom smislu projekat pokrio sva bitna pitanja u BiH i da predstavlja jedan dobar osnov koji će BiH uspjeti iskoristiti uz pomoć vlasti da dalje radi na poboljšanju kvalitete zraka“, rekao je Lindstrom.
Dakle, Švedska je platila, naši stručnjaci detektovali uzroke, a na vlastima je da pronađe, finansira i zakonski uokviri mjere za poboljšanje kvalitete vazduha, koji je toliko loš da godišnje u BiH od njega umre više od 3.000 ljudi.