Zagađenje zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine tokom zimskog perioda i dalje predstavlja ozbiljan ekološki i zdravstveni problem, koncentracija toksičnih čestica (PM) često prelazi dozvoljene vrijednosti. Iako institucije kontinuirano provode mjere za poboljšanje kvalitete zraka, jasno je da rješavanje ovog problema zahtjeva dugotrajan proces, značajna ulaganja i stalnu posvećenost nadležnih organa.
Sarajevo se posljednjih nekoliko godina svrstava među gradove s najzagađenijim zrakom na svijetu, dok zemlje Evropske unije uvode stroge standarde. Postepeno ukidaju tvornice i korištenje čvrstog goriva, te prelaze na ekološki prihvatljive izvore energije.
Procjena direktnog utjecaja pojedinačnih mjera na kvalitet zraka nije jednostavna, jer na zagađenost zraka utječu brojni faktori.
Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH objašnjavaju da se uzroci zagađenja zraka u Kantonu Sarajevo mogu podijeliti na prirodne i antropogene (ljudske) faktore.
Prirodni uzroci uključuju morfologiju terena (položaj grada), te specifične meteorološke prilike u zimskom periodu, poput temperaturnih inverzija, stabilnih vremenskih uslova sa učestalim pojavama temperaturne inverzije (odnosno obrnuti temperaturni slojevi gdje temperatura raste s visinom umjesto da pada, te se hladan i težak zrak nakuplja na dnu, onemogućujući vertikalno miješanje i zadržavajući zagađenja).
Antropogeni faktori obuhvataju saobraćaj kao jedan od glavnih uzroka zagađenja (20-30 % ukupnog zagađenja u Kantonu Sarajevo), te individualna kućna ložišta na čvrsto gorivo koja predstavljaju najveći uzrok zagađenja zraka u KS.
Najviše prekoračenja u 2024 godini imale su stanice: Ilijaš, Otoka, Vogošća, Ilidža i Bjelave.
Razlog ovih prekoračenja su položaji stanica i njihovo okruženje, kao primjer stanica Ilijaš gdje je više od 90% kućnih ložišta na čvrsta goriva (u 2022. godini zabilježeno je 143 dana prekoračenja štetnih čestica, dok je u 2024. godini taj broj smanjen na 116 dana).
Slična situacija je i sa stanicom Otoka, gdje se u toku zimskog perioda zrak spusti sa padinskih dijelova grada (Buća potok, Boljakov potok, Mojmilo…), gdje su dominantna kućna ložišta.
Najbolji rezultati kvaliteta zraka u Katonu Sarajevo bilježe se na mjernoj stanici Vijećnica iz razloga što je položaj stanice takav da ne prikazuje realnu sliku za taj dio grada, zbog uvijek prisutnog strujanja vjetra koji dolaze iz pravca gornjeg toka rijeke Miljacke, navode iz Fedralnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Utjecaj industrijskih postrojenja na zagađenost zraka u Kantonu Sarajevo procjenjuje se na manje od tri posto, iako se povremeno bilježi utjecaj industrije iz drugih kantona.
Kanton Sarajevo nema nadležnost nad velikim zagađivačima, jer su oni u domenu federalnih institucija, kako u pogledu izdavanja okolinskih dozvola, tako i inspekcijskih nadzora.
Iz Zavoda ističu da je kvalitet zraka manje narušen u dijelovima Kantona Sarajevo koji se nalaze iznad 700 metara nadmorske visine, dok je u ostatku Kantona situcija ujednačena.
Podaci iz posljednje dvije godine pokazuju blagi pozitivni pomak, kod većine polutanata bilježi se pad prosječnih godišnjih vrijednosti, iako lebdeće čestice PM10 i dalje predstavljaju najveći problem.
Iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS ističu da je proces poboljšanja kvaliteta zraka dugotrajan, kontinuiran i zahtijeva stalnu implementaciju, monitoring i prilagođavanje mjera.
Tokom proteklih godina uložena su značajna sredstva u projekte smanjanja zagađenja zraka.
Među najznačajnijim projektima s milionskim ulaganjima ističu: projekte energijske efikasnosti i utopljavanja javnih objekata (40 objekata u saradnji s EBRD-om, te desetine objekata u saradnji s UNDP-om); zamjena energenata i izgradnja kotlovnica u javnim ustanovama; energijska sanacija stambenih objekata u saradnji s općinama; stimulisanje priključenja na plinsku mrežu; subvencioniranje nabavke certificiranih peći sa boljim sagorijevanjem i nižim emisijama; podrška korištenju obnovljivih izvora energije, poput solarnih sistema i toplotnih pumpi; te ozelenjavanje prostora koji doprinosi neutralizaciji štetnih učinaka zagađenja.
Vlada Kantona Sarajevo posebno je posvetila pažnju unaprijeđenju javnog gradskog prevoza, rekonstrukciji saobraćajne infrastrukture i razvoju biciklističkih staza.
Trenutno je u izradi Kantonalni plan kvaliteta zraka, koji će definisati mjere po općinama i za Kanton u cjelini, s ciljem smanjenja koncentracija PM10 i PM2.5 čestica, također u planu će se mjere određivati modeliranjem očekivanih efekata, što do sada nije primjenjivano.
Implementacija Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalog čvrstog goriva zahtijeva oko 380 miliona KM ulaganja u narednih deset godina, do poboljšanja kvaliteta zraka bez ovakvih velikih ulaganja nije realno moguće u kratkom vremenskom roku, ističu iz Ministarstva.
U saradnji s Jedinicom za implementaciju projekta (pri Federalnom ministarstvu okoliša i turizma), izrađene su detaljne procedure i Priručnik za dodjelu grant sredstava, što omogućava da se odmah po usvajanju zaduženja krene s realizacijom projekta.
Ministarstvo stalno inovira Plan interventnih mjera, u saradnji sa stručnjacima, obezbijeđujući sredstva za primjenu tog plana.
Navode da su svi uređaji za praćenje kvaliteta zraka servisirani, a posebna pažnja se posvećuje transparentnom plasiranju pouzdanih podataka javnosti.
Nedavno je završen pilot projekat subvencioniranja zamjene peći na ugalj i ostala čvrsta goriva sa certificiranim pećima i toplotnim pumpama, u saradnji s UNDP-om.
Ovim mjerama je obuhvaćeno 534 domaćinstava u posljednje tri godine.
Trenutno se provodi Program povećanja energijske efikasnosti u objektima individualnog i kolektivnog stanovanja, za koji je Ministarstvo osiguralo 1.500.000 KM.
Najveće investicije se očekuju nakon usvajanja Odluke o kreditnom zaduženju kod Svjetske banke, čiji je prijedlog Vlada već utvrdila i uputila u skupštinsku proceduru.
Oko 24 miliona KM iz planiranog zaduženja biće usmjereno na podršku grijanju i energijskoj efikasnosti u individualnim kućama.
Strategija ograničenja korištenja uglja predviđa da se mjere provedu u 20.000 od ukupno 43.000 objekata koji koriste čvrsta goriva, a koji su locirani u devet prioritetnih zona.
Pred Ministarstvom i partnerima je veliki posao, ali ovaj program predstavlja ključni korak ka masovnoj tranziciji na ekološki prihvatljive načine grijanja i dugoročnom poboljšanju kvaliteta zraka – poručuju iz ovog ministarstva.
Najproblematičniji su i dalje lebdeće čestice PM10, jer se i dalje bilježi više od 35 dana godišnje sa prekoračenim vrijednostima, što je zakonski maksimum prema važećim propisima.
Nije realno očekivati smanjenje zagađenosti zraka u tim mjerama da se zadovolje propisani uslovi iz zakonske regulative iz razloga što je provođenje mjera dugoročan proces a naš zrak višestruko zagađen u odnosu na dozvoljene vrijednosti. Konstantan rast broja vozila i novih individualnih ložišta u konačnici smanjuje efekate mjera, poručuju u razgovoru za Fenu iz Fedralnog hidrometerološkog zavoda BiH.