U ekskluzivnom intervjuu vodeći američki neuroznanstvenik prof. Ted Dawson upozorio je da zagađeni zrak ne šteti samo plućima, već direktno oštećuje mozak i može biti povezan s razarajućim oblicima demencije. Bosna i Hercegovina se već godinama nalazi pri vrhu liste najzagađenijih zemalja Evrope, a zdravstvene posljedice osjećaju svi građani. Pitanje je, međutim, koliko je iko spreman da djeluje.
U emisiji Novi dan ovu temu aktualizirao je Mirza Palo iz Svjetske zdravstvene organizacije u BiH. On ističe da zagađeni zrak značajno utiče na zdravlje, posebno čestice PM10 i PM2,5 mikrometara. WHO preporučuje vrlo restriktivnu mjeru od 5 mikrograma po metru kubnom godišnjeg prosjeka, dok EU predlaže granicu od 25 mikrograma. Bosna i Hercegovina je iznad oba prosjeka, a visoko zagađenje je kontinuirano tokom cijele godine.
Posljedice po organizam su ozbiljne. Zagađenje utiče na sve metaboličke sisteme, posebno na kardiovaskularni sistem i mozak, te povećava rizik od moždanih udara. WHO procjenjuje da globalno gubimo oko sedam miliona života godišnje zbog zagađenja zraka, uključujući i unutrašnje zagađenje koje nastaje kuhanjem ili loženjem u zatvorenom prostoru. Palo navodi da i u BiH unutrašnje zagađenje postoji, iako manje, te da problem mogu predstavljati, na primjer, etisoni i tepisi.
Rješavanje problema je složeno i zahtijeva koordinaciju više sektora. Zdravstvo vidi posljedice, ali tu su i energetika, industrija, saobraćaj i putna infrastruktura. Geografski položaj dodatno otežava situaciju. Kada se poredi zapadni Balkan, BiH, Srbija i Sjeverna Makedonija imaju visok nivo zagađenja i geografska ograničenja, dok Hrvatska, Crna Gora i Albanija imaju povoljnije uslove zahvaljujući pristupu moru, vjetrovima i boljoj infrastrukturi.