Tokom aprila redakciji Buka se se u dva navrata javili zabrinuti roditelji zbog neželjenih kontakata njihove djece sa nepoznatim brojevima putem popularne aplikacije, Viber. Roditelji su istakli da su u pitanju odrasle muške osobe, sudeći pema slici na aplikaciji, te da se obraćali mobilnom operateru Mtel radi informacija o korisnicima ovih brojeva, ali bezupješno.
U svjetlu ovih događaja, a znajući i da je posljednje rađeno istraživanje pokazalo da je svako
četvrto dijete u BiH primilo poruke neprimjerenog sadržaja, dok je svako deseto
dijete spremno da se uživo nađe sa nepoznatom osobom koja mu se obratila u
virtuelnom svijetu, kontaktirali smo Policijsku upravu Banjaluka kako bi saznali šta roditelji trebaju učiniti u ovakvim slučajevima, šta preduzima policija, te koje su to preventivne mjerame i savjeti za sigurniji online život djece.
Sagovornica nam je bila Milana Stojanović, portparol PU Banjaluka: “Kada je dijete putem neke od društvenih mreža kontaktirano od strane nepoznate osobe, potrebno je da roditelji kroz tzv. roditeljski nadzor izvrše uvid u saržaj takve komunikacije, izvrše provjere koje se odnose na identitet osobe -slika na aplikaciji i drugi relevantni podaci o pošiljaocu, te ukoliko posumnjaju da bi njihovo dijete moglo biti predmet digitalnog nasilja, odmah obavjeste mjesno nadležnu policijsku stanicu. Postoji nekoliko situacija u kojima je važno da roditelji ili nastavnici odmah prijave elektronsko nasilje: ako je dijete fizički ugroženo ili vjeruju da je djetetova sigurnost ugrožena, ako djetetu neko šalje dječju pornografiju ili poruke/fotografije seksualne konotacije ili ako neko od djeteta traži fotografije ili video snimke”.
Nadalje, dodaje Stojanović, ne smije se zaboraviti da je najveći doprinos zaštiti djece i mladih u digitalnom svijetu, donosi roditeljska kontrola i razvijena komunikacija između roditelja/staratelja sa djecom i mladima. Pored toga, same aplikacije za komuniciranje, među kojima su i aplikacije društvenih mreža, koje preuzimamo putem interneta doprinose bezbjednosti i zaštiti djece i mladih ograničavanjem korišćenja aplikacija do određenog uzrasta -npr. aplikacije popute Vibera i Fejsbuka su predviđene za osobe starije od 13 godina.
O koracima koje nakon prijave poduzima policija kaže: “Nakon zaprimanja prijave nepoželjnih poruka putem društvenih mreža poput Vibera, policijski službenici, utvrđuju se sve relevante činjenice i okolnosti koje bi mogle ukazivati na postojanje elemenata nekog krivičnog djela u skladu sa svojim ovlaštenjima, a u saradnji sa nadležnim tužilaštvom. U Policijskoj upravi Banjaluka, u Sektoru kriminalističke policije sistematizovana je linija rada Odsjek za visokotehnološki kriminalitet koji se između ostalog bavi i oblicima digitalnog nasilja nad djecom”.
Naša sagovornica kaže i da je Policijska uprava Banjaluka u prethodnom periodu evidentirala nekoliko prijava koje se odnose na digitalno uznemiravanje djece, a u zavisnosti od konkretnog slučaja preduzete su neophodne mjere i radnje. Bitno je napomenuti, dodaje, da, u vezi sa digitalnim nasiljem, policijski službenici održavaju niz edukativnih predavanja i radionica u osnovnim i srednjim školama na području koje operativno pokriva Policijska uprava Banjaluka, s ciljem edukacije mladih, kao i ukazivanja na potencijalne opasnosti na internetu, prednosti i nedostatke korištenja društvenih mreža.
Danas postoje, dodaje, mnoge besplatne aplikacije na osnovu kojih roditelji mogu da vrše kontrolu digitalnih uređaja djece, kako bi spriječili nepoželjne sadržaje na internetu tzv. roditeljski nadzor, a neke od njih su: SecureTeen Parental Control; Kids Place – Parental Control; Net Nanny, Google Alerts i dr.
Na kraju razgovora je Stojanović rekla i da roditelj treba da savjetuju svoju djecu da:
– nikada ne idu na sastanak sa nekim koga su upoznali putem interneta;
– ne ostavljaju podatke o sebi, svojim kretanjima i aktivnostima na internetu i na društvenim mrežama;
– dozvole da im prijatelji na društvenim mrežama budu samo ljudi koje poznaju u privatnom životu;
– znaju da fotografije i sve što postave ostaje zauvijek na internetu, posebno na društvenim mrežama;
– ne dijele sadržaj koji mogu da povrijede nečiju privatnost na internetu, da uznemire ili uvrijede bilo koga;
– koriste podešavanja privatnosti na internetu, posebno na društvenim mrežama,
– koriste „jake” šifre i ne otkrivaju ih nikome, čak ni najboljim prijateljima;
– uvijek prijave štetne, uznemiravajuće, uvredljive, nametljive, opasne poruke i sadržaje.