Zakonski rok za
obezbjeđivanje novca za finansiranje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini
istekao je jučer. Naime, prema Izbornom zakonu BiH državne institucije dužne su
da osiguraju novac u budžetu institucija BiH za izborni proces najdalje 15 dana
od dana raspisivanja izbora.
Centralna izborna komisija
BiH opće izbore je raspisala 4. maja, a rok institucijama da izbjegnu kršenje zakona
bio je 19. maj.
Građani su navikli
političare da bahato ponašanje neće biti kažnjeno
Ono što je paradoksalno u
ovoj priči jeste činjenica da je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav
Bevanda (HDZ BiH) svojim dopisom dao instrukcije CIK-u na koji će način
zatražiti novac za izbore, te ih uputio da se pozovu na Zakon o finansiranju
institucija BiH stav 11. član 5. što je CIK i učinio, da bi potom, ministar
Bevanda kazao da je dodjeljivanje novca na taj način nezakonito.
Dakle, radi se o novcu građana
Bosne i Hercegovine koji je u budžetu a koji je dat zvaničnicima na
upravljanje. Postavlja se pitanje s kojim pravom se zvaničnici ponašaju kao da
je novac njihov, a ne građana ove zemlje.
Ponašaju se upravo zato što
su ih građani ove zemlje navikli na to da neće biti kažnjeni na izborima
ukoliko se budu bahato ponašali, privatizirali budžete i javni novac i zastupali isključivo uskostranačke interese.
Velika je krivica na građanima jer su nagrađivali na svakim izborima vlast
kojoj javni interes i dobrobit građana nisu nikakav prioritet.
Podsjetimo, već godinu i po
država je na privremenom finansiranju, a gore pomenuti član Zakona o
finansiranju institucija BiH se upravo odnosi na izdvajanje novca za vrijeme
privremenog finansiranja.
S obzirom da se nalazimo u
drugom kvartalu privremenog finansiranja, Vijeće ministara može donijeti odluku
o izdvajanju novca za izborni proces s tim da rashodi institucija BiH ne smiju
biti veći od zbira prihoda koji za vrijeme trajanja privremenog finansiranja budu
prikupljeni od indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava.
Izdvajanje 12.5 miliona KM za
izborni proces ne bi izašlo iz dozvoljenog okvira.
No, s obzirom da se ništa od
ovoga nije desilo jer ministar finansija nije dao pozitivno mišljenje,
postavlja se pitanje koja je svrha zakona, ako oni ne vrijede za političke
dužnosnike, već samo za obične građane.
Kada se prekrši neki zakon,
kao što je to učinjeno u ovom slučaju, red je da pogledamo kaznene odredbe i da
vidimo šta o ovome kaže Krivični zakon BiH.
Uskraćivanje biračkog prava
je definisano članom 150. Krivičnog zakona BiH.
“Ko u obavljanju povjerene mu
dužnosti u vezi s izborima za institucije Bosne i Hercegovine, drugoga u
namjeri da ga spriječi u ostvarenju njegovog biračkog prava protuzakonito ne
uvede u birački popis ili ga izbriše iz biračkog popisa ili mu na drugi način
uskrati biračko pravo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine”, glasi član 150. Krivičnog zakona BiH.
Dakle, ključni je zadnji dio
citiranog člana koji kaže: “ili mu na drugi način uskrati biračko pravo…”
U trenutnom slučaju taj drugi
način je neosiguravanje novca za organizaciju i provedbu izbora u zakonom
predviđenom roku.
Krši se i Ustav BiH
Vrijedi podsjetiti da je
biračko pravo i ustavna kategorija, tako da se uskraćivanjem ovog prava krši i
Ustav BiH.
No, s obzirom da smo
naviknuti da zakoni i propisi važe samo za običan narod, ne i za političke
dužnosnike teško je očekivati da će neko snositi krivičnu odgovornost zbog
kršenja zakona.
U međuvremenu, saopćenjem se
oglasilo državno Ministarstvo finansija i trezora u kojem stoji da Ministarstvo završava aktivnosti na izradi Dokumenta okvirnog budžeta za
period 2022-2024. godina i Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH
za ovu godinu, te da će ove dokumente u ponedjeljak uputiti u dalju proceduru
Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH.
“Napominjem da
smo na Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH za period 2022-2024.
godina, koji je Fiskalno vijeće usvojilo 30. 3. ove godine, čekali devet
mjeseci iako je Ministarstvo finansija i trezora svoj dio posla završilo u
roku. Osim toga, budžet za 2021. godinu nikada nije usvojen iako je prošle
godine u februaru upućen Predsjedništvu BiH”, naglasio je ministar Bevanda u
saopćenju.
Napomenimo i da je krajem
aprila, gostujući na TV OBN, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao da je
ministar Bevanda predlagao budžet za ovu godinu u decembru 2021. godine, što je
netačno, jer se nacrt budžeta nije mogao dostaviti bez usvojenog globalnog
fiskalnog okvira, a koji je usvojen tek 30. marta ove godine.
Očigledno je da okupiranost
izmjenama Izbornog zakona BiH ne dozvoljava Čoviću da prati aktuelnosti.