Kako je navedeno u analizi Institucije Bosne i Hercegovine godišnje izdvajaju milione KM za usluge avioprevoza. Samo za posljednje dvije godine, troškovi aviopRevoza su iznosili blizu 7 miliona KM i imali su tendenciju rasta. Isti su u 2023. godini bili za oko 20% veći u odnosu na 2022. godinu.
Ova revizija je provedena s ciljem da se ispita da li postojeće aktivnosti nabavke aviokarata u institucijama BiH osiguravaju efikasno i ekonomično korištenje budžetskih sredstava.
Revizija je provedena na uzorku od šest institucija BiH. Revizija pokazuje da institucije iz uzorka ne osiguravaju blagovremene nabavke aviokarata i ne koriste pogodnosti tržišne konkurencije kako bi osigurale najbolju vrijednost za novac
Utvrđeno je o da institucije iz uzorka nemaju uspostavljenu praksu analiziranja blagovremenosti nabavke aviokarata. Kod većine institucija iz uzorka, iako postoje doneseni interni pravilnici o službenim putovanjima, isti ne stvaraju preduslove za
blagovremenu nabavku aviokarata.
Neblagovremenom nabavkom aviokarata propušta se prilika za nabavku aviokarata po nižim cijenama i ne osigurava se ekonomično korištenje javnih sredstava. Pored toga, institucije se izlažu riziku suženog izbora opcija leta, što u konačnici može da dovede do
otkazivanja službenih putovanja, nemogućnosti dolaska na vrijeme kao i dodatnih troškova (dnevnica, hotelskog smještaj i sl.).
Institucije iz uzorka većinom zaključuju okvirni sporazum s jednim dobavljačem na osnovu kriterija “najniža cijena – cijena usluge agencije (provizija)”. Međutim, utvrđeno je da se na ovakav način uvijek ne osigurava najbolja vrijednost za novac.
Sama činjenica da institucije u konačnici nabavljaju aviokarte, a ne uslugu agencije (proviziju) koja često čini zanemarivi dio cijene aviokarte, dovodi u pitanje dodjelu ugovora na osnovu ovog kriterija
Dodjela ugovora po cijenama koje su zasnovane na ekonomski apsolutno neodrživim i nelogičnim ponudama upućuje da agencije naknadu za svoj rad dobijaju po drugom osnovu ako pretpostavimo da posluju shodno osnovnim ekonomskim načelima.
Korišteni kriterijumi dodjele ugovora zajedno sa korištenim uslovima koji ograničavaju konkurenciju destimuliše ponuđače da učestvuju u postupcima javnih nabavki.
Navedeno za posljedicu ima slabiji interes ponuđača da učestvuju u postupcima nabavke aviokarata i nabavku aviokarata po višim cijenama u odnosu na cijene koje bi se postigle u okruženju u kojem djeluje tržišna konkurencija, što u konačnici dovodi u pitanje svrsishodnost provođenja javne nabavke.
“Tržište aviokarata je veoma dinamično i zahtjeva brzo djelovanje, a postojeća zakonska rješenja ne prepoznaju nabavke u dinamičnom okruženju. Navedeno institucijama BiH stvara problem koji uzrokuje nemogućnost ispunjenja osnovnih principa javnih nabavki prema modelu koji je trenutno u primjeni prilikom nabavki aviokarata”.
Revizija dalje navodi da korišteni kriterijumi dodjele ugovora zajedno sa korištenim uslovima koji ograničavaju konkurenciju destimuliše ponuđače da učestvuju u postupcima javnih nabavki.
Sve prethodno navedeno za posljedicu ima nabavku aviokarata po višim cijenama, što u konačnici javnu nabavku aviokarata čini besmislenom, utvrdili su revizori.
U cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg korištenja budžetskih sredstava za nabavku aviokarata, Ured za reviziju je uputio preporuke Vijeću ministara BiH radi unapređenja sistemskog rješenja, i institucijama koje su bile predmetom revizije radi unapređenja upravljanja procesom nabavke aviokarata.