Wigemark je istakao da nigdje eksplicitno nije navedeno da će se
Dejtonski sporazum morati mijenjati, ali da zna da postoje dijelovi koji
se moraju mijenjati s tim što postoje i elementi koji su ostvareni, kao
Aneks 7.
Kazao je da je EU generalno protiv bilo kakvih rokova pristupanja EU,
pa čak i za BiH te da se 2025. godina u Strategiji spominje kao
indikativna godina.
– Neke zemlje su dalje odmakle ili su ranije počele, a što se tiče
napretka, znamo da se te stvari mogu promijeniti, kao u slučaju Bivše
Jugoslavenske Republike Makedonije, koja već dugo ima status kandidata, a
nije napravila značajniji napredak – rekao je Wigemark.
BiH je prije deset godina bila u poziciji da ostvari pravi napredak, dodao je Wigemark, ali je došlo do zastoja.
Naglasio je da on u Evropskom parlamentu ne lobira, te podcrtao da je
bilo koja odluka u smislu proširenja ili kandidatskog statusa u ‘rukama
zemalja članica’.
– Ova zemlja je napravila značajan napredak u protekle tri godine i
to zahvaljujući novom pristupu koji je usuglašen prije tačno tri godine u
okviru pisane izjave koju je potpisalo svih 14 parlamentarnih stranaka –
podsjetio je.
Wigemark je istakao da mnogi tvrde da je trebalo jako dugo da se
daju odgovori na Upitnik Evropske komisije, ali da to nije neuobičajeno.
Smatra da je njegova uloga ograničena te da može samo poticati ljude da vjeruju da je ulazak u EU moguć i izvodljiv.
– Ako je političkim liderima cilj pristup u EU, onda treba da radimo
na tom zajedničkom pitanju. Vidjeli smo ranije da se to zanemari, a od
te prakse treba odustati – kazao je.
Istakao je da EU ne nameće nikakva rješenja BiH, te da nemaju model,
već set principa, pravila i standarda koji se moraju ostvariti kao i
svaka druga zemlja koja želi postati članica EU.