Kolika je odgovornost portala na medijskoj sceni u BiH?
Na panel diskusiji trećeg dana konferencije POINT proteklog vikenda na temu društvene odgovornosti internet portala, učestvovali/e su Robert Jandrić, urednik AbrašMEDIA iz Mostara (BiH); Brano Mandić, novinar i kolumnista „Vijesti“, nezavisnog crnogorskog dnevnika (CG); Aleksandar Trifunović, osnivač i predsjednik Centra za informativnu dekontaminaciju mladih i urednik portala “Buka” (BiH); Adis Karadža, glavni urednik portala Sarajevo-x.com (BiH); Vesna Dobrosavljević, urednica info i biznis sekcija na portalu B92.net (Srbija); i Matija Babić, osnivač najposjećenijeg hrvatskog portala index.hr (Hrvatska). Moderator diskusije bio je Faruk Borić, koji je u okviru svog novinarskog rada uređivao kako online, tako i “tradicionalne” medije.
Matija Babić je govorio o potrebi da se postigne ravnoteža između profitabilnosti i odgovornosti, kako bi mediji mogli zadržati nezavisnu poziciju i informisati javnost bez pritisaka i uticaja sa strane. Kako je istakao, web-portali jesu kontaminirani plitkim i banalnim vijestima koje, nažalost, privlače najviše pažnje i donose najviše posjeta. Ovo je ocijenio kao nužnu pojavu u “stvarnom svijetu” i jedini način da se održi vidljivost i nezavisnost web-portala, kako bi se obezbijedio i prostor za prave vijesti, namijenjene obrazovanijoj publici koja je zainteresovana i za važnije društvene teme.
Robert Jandrić je problematizovao ranjivu poziciju malih nekomercijalnih portala, koji se finansiraju iz donacija i ne zavise od reklama i sličnih prihoda koje ostvaruju “veliki” online mediji. Sa jedne strane, ovakvi projekti konstantno se suočavaju sa pritiscima, poput prijetnji tužbama i drugih represivnih akcija kojima vladajuće strukture pokušavaju da ograniče njihov rad. Još jedan problem koji ih prati je i nedostatak interesovanja šire javnosti za teme koje su zaista značajne za društvenu realnost BiH. No, sa druge strane, Robert je primjetio da mediji poput AbrašMEDIA, koji ne zavise od marketinga, imaju sa te strane veću slobodu u izboru tema kojima se bave i nisu prinuđeni da podilaze ukusu široke javnosti u svom radu.
Vesna Dobrosavljević navela je da su mediji u Srbiji uglavnom neodgovorni i nude sadržaje kojima se dodvoravaju široj javnosti. Iako se i mreža B92 može držati odgovornom za slično ponašanje, ona ipak pokušava da javnosti predstavi i teme koje su kompleksnije, osjetljivije ili jednostavno nepopularne kod većine medijskih konzumenata. Vesna je spomenula i problem finansijskih pritisaka, koji dolaze od tajkuna u čijem vlasništvu se nalazi većina kompanija koje se reklamiraju u medijima, što oni koriste kako bi vršili pritisak ili opstruirali rad komercijalnih medija sa čijom se uređivačkom politikom ne slažu.
Brano Mandić je istakao problem koji se javlja na portalima kako u Crnoj Gori, tako i u regionu, jer su oni uglavnom postali mjesta na kojima se širi nacionalizam, što je obeshrabrujuće za sve one koji žele da uspostave komunikaciju sa ljudima u cilju informisanja, boljeg razumijevanja i prevazilaženja postojećih razlika u ovim društvima. Umjesto toga, ovi portali samo produbljuju te razlike unutar pojedinačnih društava i između njih. Brano je takođe primjetio da se većina portala bavi banalnim vijestima, zasnovanim na tračarenju i nasilju.
Adis Karadža je govorio o teškoćama i realnostima uređivanja portala i balansu između konstruktivnih i važnih vijesti, koje nemaju široku publiku, te plitke zabave koju javnost uglavnom traži i koja donosi najviše posjeta, a samim tim i prihoda, portalima.
Aleksandar Trifunović je istakao da su mejnstrim mediji u BiH pod apsolutnom kontrolom najmoćnijih političkih partija, što je stvorilo medijsku scenu kakvu danas imamo (i zaslužujemo), koju karakterišu katastrofalni i dirigovani mediji.