Sve su manje šanse da se EU uskoro dogovori o ubrzanom primanju pojedinih zemalja kandidatkinja, jer se lideri u brojnim zemljama članicama boje mogućeg rasta krajnje desnice.
Politički magazin Politico ističe izjavu visokog zvaničnika EU da će evropske institucije učiniti sve što je u njihovoj moći da se proces proširenja nastavi, ali otpori brzom proširenju i dalje postoje.
BiH daje argumente skepticima
Ovaj razvoj događaja posebno je zabrinjavajući za BiH, koja daje dodatne argumente skeptičnim snagama u EU koje se protive proširenju, navodeći kao razloge korupciju, nesprovođenje reformi i neusklađenost s evropskom spoljnom politikom.
Kao što smo već pisali, Evropska komisija i evropski zvaničnici zalažu se za promjenu metodologije pristupanja koja bi istovremeno izašla u susret skepticima u EU jer bi se insistiralo na strogom sprovođenju reformi, a ujedno ubrzala pristupanje zemalja istočne Evrope i zapadnog Balkana EU.
Novi modeli integracije
Jedno vrijeme ozbiljno se razmatrala ideja da se Ukrajini daju posebne privilegije kao dio mirovnog aranžmana s Rusijom, koje bi bile blizu punopravnog članstva, ali ne u potpunosti. Dok je ova ideja bila aktuelna, evropske diplomate su se angažovale na zapadnom Balkanu kako bi zemlje regiona ubrzale reforme i kako bi se na taj način postigao paket.
Kako nam je nedavno objasnio ambasador jedne zemlje EU, države koje žele ubrzani put Ukrajine, a nisu u velikoj mjeri zainteresovane za zapadni Balkan, spremne su da sa zemljama koje jesu zainteresovane razgovaraju o paketu prema kojem bi se usvojili jedinstveni kriterijumi za ulazak svih ovih zemalja.
“Ali argumenti koji su nam potrebni jesu reforme koje se sprovode. A u BiH se ne dešava mnogo”, rekao nam je on.
Rizik od novog političkog zastoja
Imajući u vidu da je već gotovo sredina marta, a da se izbori zakazuju u maju, ako se do kraja mjeseca ništa ne desi, izvjesno je da će doći do dužeg zastoja na evropskom putu, jer bi nove vlasti mogle biti formirane tek u proljeće naredne godine, što praktično znači gubitak od najmanje godinu dana.
Jedan evropski zvaničnik nam je u poruci, odgovarajući na pitanje koji je plan Brisela kada je u pitanju BiH, rekao da je važno da se makar izabere kredibilna osoba kao glavni pregovarač, kako bi se u Briselu demonstriralo da postoji dovoljno ozbiljnosti da se krene u naredni korak ka evropskim integracijama.
Skepticizam prema novom pristupu proširenju
Međutim, kako tvrdi Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, potpuno novi pristup proširenju, kako bi se izašlo u susret Ukrajini, bio bi suviše rizičan, a svaki prijedlog u tom smjeru suočava se sa skepticizmom zemalja članica.
“Pristup koji je bio primijenjen kada su u EU ulazile Austrija, Finska i Švedska sada se ponovo razmatra: duboka integracija u jezgro evropskog projekta kroz pristup jedinstvenom tržištu uz ulazak u šengensko područje. Taj model omogućava brzu ekonomsku integraciju, s vladavinom prava i demokratskim reformama kao preduslovima, dok bi ostali institucionalni aspekti punopravnog članstva na red došli kasnije”, ističe on.
Međutim, čak i uz takav pristup, BiH i dalje ostaje u problemu jer nesprovođenjem reformi neće uspjeti ubijediti Brisel, a pogotovo ne zemlje članice, da ozbiljno radi na članstvu.
Pauza koja bi nastupila do formiranja vlasti nakon narednih izbora u oktobru dodatno bi smanjila šanse, zbog čega evropski zvaničnici ovih dana u razgovorima s medijima konstantno upozoravaju da vrijeme ističe.