Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.
Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu (Centar) i mještana Bukove kose, podnesene u 2023. godini protiv rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, odbijene kao neosnovane.
Podsjećamo, Centar i mještani su kod Okružnog suda u Banjoj Luci podnijeli tužbe protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“. Razlozi tužbe su, između ostalog, bili nepostojanju legitimne javne politike, odnosno izostanku adekvatnog uključivanja zainteresovane javnosti kako u postupku dodjele koncesije, tako i postupku obaveznog ažuriranje koncesione politike.
Novi dokument nije usvojen ni nakon 20 godina
Kako smo ranije ukazivali, Dokument o politici dodjele koncesija u Republici Srpskoj, prvi i zadnji put je usvojen 2006. godine, na period od tri godine. Ipak, novi dokument nije usvojen ni nakon 20 godina. Tužbama se stoga isticalo da Vlada nije imala adekvatno pravno uporište za dodjelu koncesije—niti je, uprkos tome, javnosti omogućen pristup odlučivanju prilikom dodjele ove koncesije. O svemu je održana i konferencija za medije, što ipak nije spriječilo realizaciju istraživanja, a potom i otvaranje rudnika u Bukovoj kosi.
Danas, tri godine poslije, Vrhovni sud je preinačio negativnu odluku nižeg suda, i odlučio je u korist tužioca. Po stavu Vrhovnog suda, javnost je imala legitiman pravni interes da ospori odluku Vlade koja nije u skladu sa materijalnim propisom, a koja, uz to, nosi i rizik po pravo građana na zdravu životnu sredinu.
“Ovo predstavlja vrijedan presedan za vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i interes zaštite životne sredine. Sud uspostavlja bitnu vezu između nezakonite dodjele koncesije i povrede procesnih i materijalnih prava javnosti. Zloupotreba autonomije ekonomskog odlučivanja izvršne vlasti, kada je ono nerazdvojivo od pitanja zaštite životne sredine, više nije moguće. Nadamo se da ova odluka u zakonske okvire vrati postupanja nadležnih organa, ali i druge projekte koje smo osporili, gdje postupci još traju”, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.
Inače, u postupku vanrednog preispitivanja u ovoj stvari, tužioce je zastupala Dragana Stanković, advokatica iz Banja Luke.
„Zadovoljna sam ovom važnom presudom Vrhovnog suda. Prihvaćeni su navodi da mještani, i Centar, imaju pravo da osporavaju odluku Vlade da njihova životna sredina uopšte bude predmetom koncesije koja može da je ugrozi, jer je to pitanje koje zadire u njihova prava. Vrhovni sud je jasno svojim stavom potvrdio i da nepoštivanje zakonskih procesnih jemstava transparentnosti i zaštite životne sredine osujećuje zakonski cilj da koncesija bude dodijeljena najbolje kvalifikovanom ponuđaču. Napominjem da je jedno od tih jemstava i načelo nediskriminacije, pa smo tokom postupka ukazivali i na problematičnost uslova postavljenih u samom javnom pozivu za dodjelu koncesije, za koje smatramo da su diskriminatorni i da ne mogu obezbijediti izbor najboljeg ponuđača. Vrhovni sud je upozorio i da je ova koncesija dodijeljena bez navođenja razloga iz kojih bi se moglo zaključiti koji su zakonski kriterijumi za dodjelu ispunjeni, te da su time i tužioci spriječeni da valjano osporavaju takvu odluku“, navela je Dragana Stanković.
Mještani trpe posljedice koje utiču na životnu sredinu
Usljed izvođenja geoloških istraživanja, te naknadno, i eksploatacije na Bukovoj kosi, mještani trpe posljedice koje utiču na životnu sredinu, vazduh i vode, što znatno umanjuje kvalitet života uopšte. Zbog širenja kopa i jalovišta, i privatna imovina nekih mještana je takođe uzurpirana.
„Ovom presudom je konačno ogoljen sav besmisao i bezakonje kojem smo izloženi već tri godine. Otvaranjem ovog rudnika mještani su ostali bez vode i bez mogućnosti da udišu zdrav vazduh zbog konstantnog samozapaljenja uglja. Lokalni put više nije bezbjedan, a privatna imovina nam se bukvalno otima pred očima. Od samog početka smo potpuno isključeni iz procesa odlučivanja po pitanju Bukove kose, nismo imali ni javne rasprave, niti pravo da kažemo ijednu riječ o sudbini naših ognjišta. Na djelu vidimo nezapamćenu devastaciju i zloupotrebu moći, koja nikako ne bi smjela da se dešava u 21. vijeku. Ova presuda je dokaz da smo pravno bili u pravu, ali naša borba na terenu se nastavlja sve dok se ova otimačina potpuno ne zaustavi“, istakao je Miroslav Stakić, aktivista i mještanin Bukove kose.
Inače, rudnik na Bukovoj kosi je predmet i Izvještaja za BiH Specijalne izvjestiteljice UN-a za stanje branitelja ljudskih prava, Mary Lawlor, koji je izrađen nakon njene službene posjete u 2025. godini. U izvještaju koji je u februaru 2026. godine prezentovan u Ženevi pred Vijećem UN-a za ljudska prava, specijalna izvjestiteljica je eksplicitno preporučila institucijama Republike Srpske da revidiraju dozvole za ovaj rudnik, i da sarađuju sa pogođenom zajednicom.
Dok navedene preporuke čekaju provedbu, eksploatacija na rudniku Bukova kosa se odvija bez ometanja dinamike koncesionara. Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice, ali eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu. Uz to, po tužbama Centra, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta.
Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu. Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je nezakonita—javnost opravdano očekuje hitno revidiranje zakonitosti rudnika na Bukovoj kosi i sličnih privatnih projekata, ali i sistemsko adresiranje problematike upravljanja zajedničkim dobrima i javnim resursima.
Podsjećamo, u decembru 2025. godine, problem nelegitimne koncesione politike iznesen je i pred Komitet UN-a za usklađenost sa Aarhuskom konvencijom. Komitet je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti BiH u toku.