U Parlamentarnu skupštinu BiH stigao je Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH kojim bi se omogućilo sudu da odlučuje da li će osuđeniku biti omogućeno da otkupi zatvorsku kaznu do godinu dana.
Višestruke pravne i društvene implikacije
Predlagač izmjena zakonskih propisa je zastupnik Denis Zvizdić (NiP), a u prijedlogu su navedeni i razlozi za donošenje izmjena.
“Odredbom člana 42a. stav (1) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koja je trenutno na snazi, propisano je da će se izrečena kazna zatvora do jedne godine, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku od 30 dana. Naime, na osnovu ovako normirane odredbe ne postoji mogućnost zamjene kazne zatvora po ocjeni suda, uzimajući u obzir pojedinačne okolnosti konkretnog slučaja, nego se radi o imperativnoj odredbi – obavezi suda da izvrši zamjenu ukoliko osuđeni podnese takav zahtjev. Iako institut zamjene kazne zatvora novčanom kaznom ima svoje prednosti, poput smještajnog i finansijskog rasterećenja zatvorskih jedinica, daleko je više negativnih posljedica. Konkretno, mišljenja sam da se na ovaj način ne ostvaruje specijalna i generalna prevencija koja je predviđena krivičnoprocesnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, te zaštita i satisfakcija žrtve, kao osnovna svrha primjene krivičnopravne sankcije”, naveo je predlagač.
Advokat Milan Malešević ističe da Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, koji predviđa uvođenje obaveze da sud odlučuje o odobrenju otkupa zatvorske kazne do jedne godine, predstavlja značajnu promjenu u pristupu izvršenju kazni.
“Ovo rješenje može imati višestruke pravne i društvene implikacije. S jedne strane, ovakva izmjena jača ulogu sudova u odlučivanju o alternativnim sankcijama, omogućavajući individualni pristup svakom osuđeniku. Odluka suda bi se mogla zasnivati na objektivnim kriterijumima, kao što su priroda krivičnog djela, ponašanje osuđenika i društveni uticaj zamjene kazne. Time se smanjuje mogućnost zloupotrebe prava na otkup kazne, posebno u slučajevima ozbiljnih krivičnih djela”, govori za Buku Malešević.
Privilegija imućnijih građana
S druge strane, podsjeća advokat, praksa otkupa kazni često se kritikuje kao privilegija imućnijih građana, čime se narušava princip jednakosti pred zakonom.
“Prijedlog zakona bi mogao ublažiti ovu percepciju, jer bi sudska kontrola uvela dodatne standarde i povećala transparentnost postupka. Ostaje da se vidi kako će ovaj prijedlog biti implementiran u praksi i da li će sudovi raspolagati adekvatnim smjernicama za primjenu novih odredbi. U svakom slučaju, ovo je korak ka usklađivanju krivičnopravnog sistema sa savremenim principima jednakosti i pravičnosti”, naglašava Malešević.
Advokat i nekadašnji sudija Suda Bosne i Hercegovine Esad Fejzagić nije među onima koji se zalažu za uvođenje obaveze da sud odlučuje o zahtjevu osuđenika da zatvorsku kaznu zamijeni novčanom.
“Već postoje iznimke kada se ne može tražiti plaćanje zatvorske kazne. Ja sam principijelno protiv tih izmjena Krivičnog zakona BiH. Smatram da je mogućnost da se to otkupi sasvim uredu, s obzirom na kaznenu politiku, na troškove koje ima država povodom izdržavanja kazni. Svaki dan osuđenik državu košta 200 maraka. Naravno da treba izuzeci da postoje”, ističe Fejzagić.
Zakon trenutno ne dozvoljava diskrecionu ocjenu suda
On podsjeća da je praksa po kojoj je sud odlučivao o svakom zahtjevu osuđenika već postojala do 2015. godine.
“Dok sam ja bio u Sudu BiH, u Zakonu je stajalo da Sud može odobriti otkup, pa je kasnije prepravljeno na “Sud će odobriti”. Zakonodavac je našao da je pametnije da to bude imperativna odredba, koja ne dozvoljava neku diskrecionu ocjenu suda, hoće li nekome dati otkup ili neće dati. Vjerujem da ima različitih stavova, a ja mislim da treba ostati ovako kako sada stoji”, kaže advokat Fejzagić.
Prema njegovom riječima, jedino bi se moglo razmišljati o tome da se osiguraju dodatna izuzeća, odnosno da se definišu krivična djela za koje se ne može zatražiti otkup kazne zatvora.
“Iako je teško dobiti za ratni zločin do godinu dana, jer trebaju biti osobito olakšavajuće okolnosti i maksimalno umanjenje pa da se dođe do godine, ali bi se moglo uvesti da se za ratni zločin ne može otkupiti. Uz terorizam bi to bilo dovoljno, jer uglavnom se zatvor do godine ne izriče za neka teža krivična djela”, zaključuje Fejzagić.
Prema Krivičnom zakonu BiH, jedan dan zatvora može se otkupiti za 100 konvertibilnih maraka. Izuzeci se, na nivou Bosne i Hercegovine, odnose na krivična djela protiv integriteta BiH i djela koja se odnose na terorizam.
“Cilj izricanja krivičnopravnih sankcija ne smije biti ,,nagrađivanje” počinilaca krivičnih djela, već naprotiv svrha kažnjavanja mora biti društvena osuda učinjenog krivičnog djela, uticaj na počinioca da ubuduće ne čini krivična djela, da se utiče na ostale da ne čine krivična djela i da se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja počinilaca”, stoji, između ostalog, u Prijedlogu izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH koji će se pred državnim zastupnicima naći na sjednici 3. decembra.