Gotovo deset godina nakon što je ukinuta, željeznička linija Sarajevo – Zagreb mogla bi ponovo biti uspostavljena. Voz koji je 2016. zaustavljen zbog zastarjelih garnitura i sporog putovanja sada se razmatra u novim okolnostima, a plan uključuje trasu preko Banjaluke i Novog Grada.
Informaciju je potvrdio direktor Željeznica Federacije BiH Mirza Hadžibegić, koji navodi da je formirano zajedničko tijelo BiH i Hrvatske s ciljem rješavanja administrativnih prepreka, naročito na graničnim prelazima.
Dok se razmatra obnova linije Sarajevo – Zagreb, ostatak putničke željezničke mreže u BiH ostaje u poražavajućem stanju i gotovo da ne postoji. Pruga Sarajevo – Mostar – Čapljina, sa sezonskim nastavkom do Ploča, jedina je koja nudi redovnu, djelimično modernizovanu uslugu. Ipak, i ta linija bila je privremeno obustavljena krajem 2024. zbog vremenskih nepogoda, a obnovljena tek u februaru 2025.
Ostale relacije su u znatno lošijem stanju. Jedan od primjera je linija Sarajevo – Visoko – Zenica – Maglaj, nekada ključna za dnevne migracije, danas bez pravog reda vožnje i bez osnovne pouzdanosti.
Ni stanje u Republici Srpskoj nije ništa bolje. Vozovi saobraćaju na relacijama Doboj – Banja Luka, Banja Luka – Novi Grad, Petrovo – Doboj i Banja Luka – Dobrljin. Putovanja su spora, a uslovi podsjećaju na one iz sredine prošlog vijeka. Pruga Doboj – Tuzla – Zvornik u potpunosti je bez putničkog saobraćaja još od 2019. godine.
Zastarjela je i infrastruktura, signalizacija je nepouzdana, stanice oronule, a bezbjednost i održivost na nivou ispod evropskih standarda. U mnogim slučajevima nedostaje i osnovna oprema za putnike poput digitalnih displeja, pristupa za osobe sa invaliditetom ili čak osnovnih sanitarnih uslova.
Željeznički sistem BiH u životu održava isključivo teretni saobraćaj – i to s velikim poteškoćama. Godišnje se preveze oko četiri miliona tona tereta, ali to je daleko od kapaciteta koje su pruge nekada imale.
Milioni eura i prazne stanice
Evropska unija godinama ulaže sredstva u obnovu željeznica u BiH. Linija Sarajevo – Ploče već je rekonstruisana, a u planu je obnova dionice Šamac – Rječica u vrijednosti od 86 miliona eura. Dodatnih 165 miliona predviđeno je kroz zajmove Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB).
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto najavio je i ulaganja od 500 miliona eura za obnovu pruge Doboj – Tuzla – Zvornik, uključujući most na rijeci Tari. Završetak se očekuje do 2030. Paralelno se izrađuje studija izvodljivosti za novu prugu Banovići – Vareš, dužine 50 kilometara, kojom bi se rudnici povezali sa željezničkom mrežom.
Za modernizaciju signalizacije, nabavku novih lokomotiva i vagona, te rekonstrukciju stanica, predviđeno je dodatnih 290 miliona eura – ali samo ako se svi projekti usklade s evropskim normama i pravilima.
Ali i pored velikih ulaganja realnost je drugačija. Kao što je za BUKU ranije upozorio Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu željeznice su u BiH nerealno zapostavljene. Slikovitoo je situaciju objasnio jednom velikom investicijom, nabavkom devet setova Talgo vozova bez ijedne nove lokomotive, koje voze stare lokomotive po zastarjelim prugama: “To je prava slika željezničkog sistema u BiH – paprena investicija bez dobre ekonomske opravdanosti i vizije za razvoj željeznica na cijelom prostoru BiH nema smisla.“
On dodaje da su željeznice, kao i putevi, u veoma lošem položaju zbog slabih uprava i loše politike u sektoru. „Nažalost, biće tako i dalje sve dok nestručni kadrovi vode ministarstva i javna preduzeća i za nerad ne snose odgovornost.“
Profesor Lindov posebno ističe da je za spas željeznica ključno oslanjanje na teretni prevoz:
„Željeznice uglavnom nemaju profita od putničkog prevoza osim ako nisu dio javnog međugradskog prevoza između velikih gradskih centara. Ono što od pamtivijeka ostaje i danas su masovni tereti i prevoz opasnih materija, gdje je željeznica nezamjenjiva. Ti segmenti treba da budu razvijani i subvencionirani zbog zaštite okoliša i sigurnosti koju cestovni transport ne može ponuditi.“
Zaključuje da će za pravu promjenu trebati ozbiljni stručnjaci i politička volja koji će uspostaviti strategije i akcione planove nezavisno od trenutnih vlasti. „Političari često govore o slušanju struke, ali je retko poštuju i primjenjuju,“ kaže Lindov.
Nažalost BiH nema jedinstvenu željezničku politiku. Postoje dvije uprave koje međusobno ne sarađuju. Nema zajedničkog reda vožnje, nema integrisanog sistema, nema koordinacije ulaganja. Svaka entitetska uprava vuče na svoju stranu. A putnici ispaštaju.