“Sutra bih otišao, samo da mogu naći neku vezu. Nema ovdje budućnosti”, rečenica je koju u posljednje vrijeme najčešće čujemo od naših sugrađana, razočaranih što nema posla, redovnih plata i uopšte perspektivnosti u našoj državi.
Danas ne postoji osoba u BiH koja ne poznaje barem jednu porodicu ili pojedinca koji su u skorije vrijeme napustili zemlju ili pokušavaju otići.
Razlog je uvijek isti – ovdje nema budućnosti. BiH ne nudi gotovo ništa mladima, majkama, djeci, penzionerima… Ovdje se već godinama ne cijeni sposobnost i kvalitet, cijeni se samo politička podobnost. Koliko je nezaposlenih u BiH? Odgovor na to pitanje je nepoznanica. Iz mjeseca u mjesec iznose se razni brojevi, mada statistika zvanično kaže da se taj broj kreće od 42 do 47 posto. Politički lideri taj broj smanjuju, jer kako kažu, dosta ljudi radi na crno. Međutim, treba postaviti i pitanje koliko je nezaposlenih koji se nikada nisu prijavljivali na zavode i koji nikada nisu ušli u statističke podatke.
Sa druge strane, odgovorni za ovu sumornu sliku ne čini ništa da građanima omoguće da ostanu ovdje. Ono što oni jedino znaju da rade, i to rade već godinama, jeste da zapošljavaju svoju rodbinu i da za njih izmišljaju nova radna mjesta u državnoj administraciji. Znaju i da dižu kredite pod krinkom nekih megalomanskih projekata, koje će navodno realizovati. Pitaju li se ikada ko će vraćati te kredite? Ko će ovdje ostati?
Bh. radnike malo ko traži
Miroslav Vukajlović, direktor Agencije za zapošljavanje Spektar iz Banjaluke, kaže da, iako građani na sve načine pokušavaju otići u inostranstvo, za njima službeno ne vlada velika potražnja. Tako se i danas, kao i prije pedeset godina, na rad u inostranstvo obično ide preko članova porodice, poznanika i prijatelja koji su već vani.
Trenutno je najveći interes za angažovanje stručnjaka iz oblasti informacionih tehnologija, ali i stručnjacima u oblasti medicine, mašinstva i robotike. Nažalost, građani BiH su, kaže Vukajlović, u globalu poprilično nekonkurentni za razvijena tržišta. Nedostaju im jezičke kompetencije, znanja iz modernih tehnologija, rad u savremenim organizacijama. Sve to, nažalost, dovodi građane BiH u situaciju da se mogu kandidovati samo za poslove koji pripadaju kategoriji NK ili PK. To su poslovi za koje vam ne treba prethodno znanje i koje možete naučiti u relativno kratkom vremenu. To su različiti pomoćni poslovi u svijetu građevinarstva, ugostiteljstva, poljoprivrede i stočarstva.
“Postoje interesovanja, često i konkretni zahtjevi, ali realizacija je, barem što se tiče oficijelnog, redovnog postupka, još uvijek mala. Od država koje traže radnike u BiH, još uvijek prednjači Slovenija zbog potpisanih dokumenata u vezisa radnim i socijalnim zbrinjavanjem radnika iz naše zemlje, kao i Njemačka u vezi sa radnim angažmanom medicinskih sestara. Dosta manje su zainteresovane Slovačka i Češka i to uglavnom za radnike u automobilskoj industriji i vozače. Sve ostalo je za sada sporadično. Imali smo i dosta upita od strane pojedinih kompanija iz različitih država, ali kada čuju i saznaju da naši radnici nemaju slobodan pristup tim tržištima rada, brzo odustaju”, rekao je za Buku Vukajlović.
Lažni oglasi za posao
Zbog teške ekonomske situacije u zemlji, u potrazi za boljim životom vani, mnogi građani traže posao putem interneta.
Nažalost, često iza primamljivih oglasa i lijepe zarade stoji prevara, a novac koji se da za nepostojeće troškove, nikada ne bude vraćen.
Udruženje „Novi put“ je početkom ove godine, tokom provođenja kampanja podizanja svijesti o problemu trgovine ljudima, na području Hercegovine uočilo veći broj sumnjivih oglasa koji su bili zalijepljeni po drveću i uličnim oglasnim pločama, a u kojima se nudio posao u inostranstvu.
Tom prilikom su upozorili javnost da se iza naizgled primamljivih i dobro plaćenih poslova u inostranstvu često kriju nelegalne radnje, iza kojih mogu stajati pojedinci, grupe ljudi, kao i agencije. Oglasima se nude dobro plaćeni poslovi njegovateljica, sobarica, građevinskih radnika, pa čak i eskort dama, a poslove nude osobe koje se kriju iza telefonskog broja ili e-mail adresa.
Iako ne postoji službena statistika o broju prijava građana koji su bili prevareni na ovaj način, u policiji oba entiteta ističu da je posljednjih godina sve više ovakvih slučajeva.
U MUP-u RS kažu da su otkrili nekoliko slučajeva prevare radnika koji su organizovano odlazili preko posrednika na rad u inostranstvo. U svim slučajevima, tek nakon odlaska u zemlju gdje su trebali raditi, shvatili bi da su prevareni, oduziman im je pasoš, a radili su za puno manje novca nego što im je obećano. Sami građani, kažu u MUP-u RS, rijetko odlučuju prijaviti ovakve slučajeve. Stoga savjetuju građane da prilikom prijavljivanja na ovakve oglase, prethodno provjere da li je firma koja se oglašava uopšte registrovana , odnosno, radi li se o fiktivnom preduzeću. Treba provjeriti i ostavljene kontakte, kao i činjenjicu da li je neko već koristio tu firmu u prethodnom periodu i kakva su im iskustva.
Prilikom javljanja na oglase za posao u inostranstvu, trebalo bi izbjegavati oglase sa nejasnim informacijam o ponuđenom poslu, potom one koji nude odličnu zaradu bez obzira na kvalifikacije ili koji obećavaju brz način zarade, uz adekvatno novčano učešće osobe koje se prijavljuje. Najčešći poslovi “mamci” su čuvanje djece u inostranstvu, oglasi uz oznaku “hitno tražim, odlično plaćam”, te oni koji nude rad od kuće pod uslovom da se plati članarina, kupi materijal ili uputstvo za rad. U vrijeme godišnjih odmora, posebno se treba obratiti pažnja na poslove koji se nude na brodovima, potom elitnim hotelima, restoranima i ljetovalištima jer često iza njih stoje prevaranti ili trgovci ljudima.