Juni je mjesec, a u Bosni i Hercegovini se još priča o
usvajanju budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Iako je
zakonska obaveza da se ovaj dokument usvoji do kraja prošle godine,
predstavnike državne vlasti to posebno ne zanima. Jednostavno, vlast ove zemlje
je navikla da im zakonski propisi ne znače ništa, pa se tako usvajanje svakog
dokumenta pokušava politizirati.
Ove godine predstavnicima vlasti nije dovoljan motiv bio ni
novac od Evropske unije za čije povlačenje EU traži da se, zamislite, usvoji
budžet. Nešto što bi ozbiljnim funkcionerima bila rutina.
Ništa bez paketa
Prije nekoliko dana činjenicu da državni budžet kasni skoro
pola godine komentarisao je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić.
Kazao je kako se budžet pokušava riješiti u paketu sa 800 miliona KM koji
neiskorišteni čekaju na računima.
“To su
pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu
rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić
novinarima, konstatirajući da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za
2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi
saglasnost.
On je izrazio
žaljenje što putem budžeta “nisu stavljena u funkciju sredstva koja u BiH bez
razloga stoje na računima”.
“Mi sada
u BiH imamo više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu, tu su
akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva
`Elektroprenosa`, sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za
komunikacije”, naveo je Amidžić.
Komentar na činjenicu da budžet nije usvojen ni nakon pola
godine zatražili smo i od zamjenika ministra finansija i trezora BiH Muhameda
Hasanovića.
“Spreman je budžetski okvir koji je još uvijek u
kabinetu ministra finansija i trezora BiH, a koji je dogovoren i usvojen u
februaru 2024. godine od Fiskalnog vijeća i koji treba da se uputi na Vijeće
ministara”, kaže za Buku Hasanović.
Navodi da je na snazi privremeno finansiranje i u ovom
periodu finansiraju se samo neophodni troškovi svih 75 institucija u BiH.
“U periodu privremenog finansiranja nije moguće raditi na
kapitalnim projektima, nisu moguća nikakva investiranja, tako da sve stoji dok
se ne usvoji budžet za 2024. godinu, tako da BiH nema mogućnost napretka u ovom
periodu. Sporna je raspodjela sredstava od akciza, putarina, Elektroprijenosa,
RAK-a itd, i zbog toga imamo uslovljavanje za puštanje u proceduru usvajanje
budžeta BiH za 2024. godinu od Upravnog odbora Uprave za indirektno
oporezivanje BiH. Raspodjela sredstava se mora mijenjati, jer način raspodjele
sredstava nije fer i pošten i to mogu dogovoriti članovi Upravnog odbora Uprave
za indirektno oporezivanje BiH”, ističe Hasanović.
Federacija prikuplja više, vraća joj se manje
Konstatuje kako se budžet BiH za 2024. godinu mora usvojiti
što prije, te da izabrani funkcioneri moraju biti odgovorni prema građanima BiH
koji su ih birali. Budžet se, dodaje, mora usvojiti i zbog nastavka usvajanja
reformi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Hasanović podvlači da je jasno definisano samo po
procentima, koliko ko prikupi sredstava po entitetima.
“Navest ću primjer da se samo od putarina godišnje prikupi
650 miliona KM, dok sama FBiH prikupi 560 miliona KM. Ako uzmemo u obzir da se
10% ostavlja za poravnanje, a ostatak se dijeli, onda od tog ostatka FBiH
pripada 59-60%. To znači da se FBiH vrati 435 miliona KM što predstavlja
gubitak od 125 miliona KM za FBiH. Trebamo biti pošteni i reći kako se
prikupljaju ta sredstva i kako se raspoređuju. Ako govorimo o raspodjeli PDV-a,
FBiH prikupi 700 miliona KM više, što joj se ne vrati, dok RS dobije više 600
miliona KM, a 100 miliona KM se izdvoji više za Brčko Distrikt. Raspodjela
sredstava se mora mijenjati, jer način raspodjele sredstava nije fer i pošten i
to mogu dogovoriti članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje
BiH”, naglašava Hasanović.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran podsjeća da je budžet trebao
biti dogovoren još prije isteka prethodne godine te podvlači da je sve drugo
neozbiljno, neprofesionalno i štetno.
“Osim sto politički oslikava nestabilnost i nepostojanje
funkcionalne vlasti, šalje negativni signal i potencijalnim ulagačima i
nagovještava ekonomsku nestabilnost. Ni sami sporovi uglavnom nemaju smisla jer
se ne raspravlja o ekonomskim reformama i planovima za korištenje sredstava u
različitim korisnim projektima nego su sporovi primarno politički”, ističe za
Buku Gavran.
Pitali smo ga da li je teško dogovoriti realnije procente
prihoda od akciza, putarina, PDV…
“Jako je teško jer je riječ o novcu i niko neće da se
odrekne bilo čega a nema načina da se natjeraju oni kojima to ne odgovara. A ne
bi trebalo biti teško. Kao što se nečinjenje fiskalne reforme u Federaciji BiH
pravda navodnom željom da se još nešto istovremeno uradi, i onda se ne uradi
ništa”, kaže Gavran.
Ne žele da razumiju šta znači zdravi ekonomski razvoj BiH
Profesor Željko Šain kaže da je ovakav odnos funkcionera loš
i za sadašnjost i za budućnost Bosne i Hercegovine.
“To je dokaz koliko politika faktički dominira, ili bolje
reći politikanstvo dominira u Bosni i Hercegovini. Jednostavno, ti koji se tako
ponašaju ne razumiju i ne žele da razumiju šta znači zdravi ekonomski razvoj
Bosne i Hercegovine. Uvijek će se naći razlozi za uslovljavanje. Ljudi koji
vode sve te procese su previše egoistični i protiv su države Bosne i
Hercegovine”, smatra Šain.
Kada je riječ o procentima raspodjele akciza, PDV-a i
ostalih prihoda, profesor je mišljenja da se i to svodi na političko
nadmudrivanje.
“I to je odraz političkog nadmudrivanja i političkog
uslovljavanja, koji je vezan isključivo za politikanstvo i urušavanje Bosne i
Hercegovine. Tako se ne gradi, tako se samo ruši Bosna i Hercegovina”,
naglašava Šain.
Sve se svelo na dogovor stranaka, a ne organa države
Ekonomista Slaviša Raković podsjeća da se priča oko
usvajanja budžeta ponavlja svake godine, te da nikada nijedan budžet nije
usvojen u Zakonom predviđenom roku.
“Što se tiče ove priče o koeficijentima i raspodjeli novca
od akciza i ostalih prihoda, to je stvar Upravnog odbora uprave za indirektno
oporezivanje, koji se sastoji od tri ministra finansija i još nekih ljudi, tako
da to nije u domenu Ministarstva finansija i trezora BiH uopšte. Problem je što
se kod nas sve izopačilo i postalo suprotnost. U ovim pričama se sve svodi na
dogovor stranaka na vlasti, a ne organa države”, ističe Raković.
Vrijedi napomenuti da je uslov za dobijanje prve tranše
novca iz plana rasta Evropske unije upravo usvajanje državnog budžeta.
“Spremni
smo isplatiti prvu tranšu prije ljetne pauze. Ali, za to je potreban budžet.
Sada je vrijeme da lideri ispune što trebaju”, kazao je evropski komesar
za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi prilikom nedavne posjete Sarajevu.