Foto: Pixabay
Opasnost od poplava u Bosni i Hercegovini je prošla, a sada je u područjima koja su bila poplavljena u toku saniranje šteta. Nadležni tek treba da prikupe podatke o štetama na imovini građana, ali i štete u poljoprivrednoj proizvodnji.
Sagovornici BUKE kažu kako bi sada bilo neozbiljno govoriti o konkretnim brojevima, ali saglasni su da su štete u poljoprivredi ogromne.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u Federaciji BiH Nedžad Bićo za BUKU kaže da će se štete tek zbrajati, da se voda u pojedinim područjima još nije povukla, a da je šteta, i bez poplava, već nastala.
„U USK će biti dosta šteta, ali i u cijeloj zemlji jer se dosta kasni sa sjetvom. Do ovih kiša nije se ni pola bilo posijalo, sada se ovo sunčano vrijeme koristi za ubrzanu sjetvu. Štete u USK će biti ogromne po poljoprivredu, mnoge površine će se morati opet obrađivati. Što se tiče poljoprivrede ne mogu reći da su u milionskim iznosima, ali štete su sigurno u stotinama hiljada maraka“, kaže Bićo za BUKU.
Tačne razmjere šteta zbog vremenskih neprilika, dodaje Bićo, biće poznate tek u septembru kada će biti jasno i koliko je rod slabiji od očekivanog.
Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH govoreći za BUKU kaže da su pojedine poljoprivredne kulture skoro u potpunosti stradale. Procente bi trebalo da saopšte nadležne institucije.
“Nakon proljepšavanja vremena još nemamo od institucija zvanične informacije kada je u pitanju šteta u poljoprivrednim usjevima. Ono što mi kao udruženje imamo informaciju i međusobno procjenjujemo da je uništeno preko 60% usjeva kada je u pitanju kabasti dio obroka, odnosno silažni kukuruz. Što spiranjem zrna odnosno sjemena, što drugim posljedicama. Dakle većina od ukupnog zasijanog kukuruza je uništena, a imamo i drugih žitarica koje su stradale dosta, i ako nisu imaće loš prinos“, objašnjava Kahriman za BUKU.
On dodaje da je računica o nastalim štetama jasna. Vlastima će biti lako izračunati štetu jer je za sadnju jednog hektara kukuruza potrebno minimalno 2.000KM.
„Koliko je hektara uništeno puta 2000KM, dakle to je cijena samo za sadni materijal i đubrivo, bez radne snage, bez mehanizaicje za sjetvu. Prerano je bilo šta govoriti o iznosima, vjerovatno će službe civilne zaštite u onim dijelovima gdje je proglašeno vanredno stanje imati raspoložive podatke.“
Poplave nisu jedini problem poljoprivrednicima ove godine. Dodatno će ih ugroziti najavljeni sušni period.
„Imali smo veliku vlagu koja razvija različite bolesti biljaka. Tako da vjerujte mi, mi smo hajmo reći u ekstra, ekstra lošem položaju. Ne znamo šta će biti, koliko će se prirodno moći vratiti, ali vjerujte da prinosa neće biti“, dodaje Kahriman.
Loši vremenski uslovi, uništavanje usjeva dovešće do manjka poljoprivrednih proizvoda na tržištu. Zakoni tržišta kažu da manjak robe dovodi i do poskupljenja.
„Uvijek za svaki atrikl ako ga ima manje na tržištu njegova cijena ide gore. Kompletna poljoprivredna proizvodnja u FBiH i BiH se dosta bazira na uvozu i tako se ugrožavaju naše cijene. Mislim da će uvoznicima biti alibi za uvećanje cijena i ova nastala šteta ovdje“, pojašnjava Kahriman.
Bićo kaže da nestašice neće biti jer će se sve nadomjestiti uvozom, ali ako uvoznici budu imali monopol to će, očekivano, dovesti do skupljih proizvoda.
„Uvozne hrane će biti dovoljno. E, sad kakve će cijene biti, to sami poljoprivedni proizvođači ne određuju. U jednom dijelu to već rade nakupci, šleperi, industrija, trgovci, ali ovo po ovome sada vjerovatno će poskupiti.“
Poljoprivrednici u BiH godinama ne zarađuju
Uz sve nepogode koje su ih pogodile u posljednim godinama poljoprivrednici ove godine uopšte ne očekuju zaradu. Mnogima je čak i pozitivna nula priželjkivani epilog teške godine. Mogu li neki, ipak, zaraditi?
„Pa vrlo teško. Ne ove godine, ima već par godina unazad da se radi ili na pozitivnoj nuli ili u minusu. Otkako su nastali poremećaji na tržištu od korone pa do rata u Ukrajini, totalni je poremećaj na tržištu. Poljoprivrednici ulazne sirovine koje trebaju za proizvodnju plaćanju skuplje i do 300, 400% dok istovremeno njihov proizvod stoji kako stoji – iste otkupne cijene. Vrtimo se u začaranom krugu gdje oni koji nisu jaki zatvaraju, propadaju“, objašnjava Bićo.
Poljoprivrednici već od 1. januara ove godine ne zarađuju u animalnoj proizvodnji, kad je u pitanju meso i mlijeko, podaci su Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.
„Mi smo srozani sa otkupom, znate da je pala otkupna cijena mlijeka i i dalje pada. I imamo ovu činjenicu da ćemo ostati bez stočne hrane radi ovih poplava. Imali smo do korone trend rasta poljoprivredne proizvodnje, od korone imamo trend opadanja. Pogotovo u mljekarskom sektoru i mislim da će ovo biti ključna godina za gašenje većine farmi“, prognoze su predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača.
On vjeruje da sve ovo ide na ruku Evropskoj uniji koja BiH ne vidi kao proizvođača nego kao potrošača. Prognoze o gašenju velikog broja farmi ne smatra pesimističnim.
„Nisam pestimitičan, realan sam. Do sad sam bio optimista, ali gubimo sve moguće snage i volje u protekle dvije godine. Nemoguće je da ne možete nekome objasniti da mi koristimo hranu iz prethodne godine po troškovima iz prethodne godine. Prošla godina je bila ekstra skupa, sad nam smanjuju cijenu mlijeka. Do sad sam bio optimistia i nikad nisam želio „kukati“, ali ovo je godina u kojoj se puno priča, a malo radi“, zaključuje Kahriman.
Trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta vlasti na svim nivoima, ali očigledno je da su u očima bh. vlasti poljoprivrednici samo jedan u nizu problema koji treba eliminisati iz fokusa javnosti. Poljoprivredinici od samostalosti BiH nisu na radaru vlastima kojima su inače usta puna nacionalnog interesa. Domaća proizvodnja i egzistencija poljoprivrednika, sve su prilike, nisu nacionali interes.