Po podacima tog ministarstva, o čemu piše EUROBLIC, od jula 2009. godine podršku da iskoristi mogućnosti date ovim zakonom nije dobio nijedan projekat izvan oblasti zdravstva, uključujući i dva projekta Ministarstva prosvjete i kulture – izgradnja studentskih domova u RS i novog objekta muzičke škole u Banjaluci.
Istovremeno, po principu javno-privatnog partnerstva (JPP), koji je nastao i korišćen u zdravstvu godinama prije nego što je zakon i usvojen, podržana je izgradnja kardiohirurgije u Slatini i dva nova centra za dijalizu, u Trebinju i Foči.
U Ministarstvu finansija objašnjavaju da su ovi objekti i usluge u zdravstvu neophodni pacijentima u RS, dok ostali uglavnom nisu odobreni jer nisu ispoštovane zakonske procedure za njihovo dostavljanje. Tako se još čeka na izgradnju studentskih domova u RS.
– U elaboratu ekonomske opravdanosti izgradnje i opremanja Centra za kardiohirurgiju konstatuje se da u RS ne postoje odjeljenja za kardiohirurgiju, pa pacijenti odlaze na liječenje u zemlje okruženja, gdje se na operaciju srca čeka od nekoliko meseci do više od godinu dana. Na osnovu toga se stiče slika o neophodnosti izgradnje i opremanja Centra za kardiohirurgiju. Osim toga, potrebno je zdravstveni sistem u RS unaprijediti i proširiti paletu usluga – navode u informaciji iz Ministarstva finansija, obrazlažući na sličan način i podršku izgradnji novih centara za dijalizu u RS.
Izgradnja ova dva centra radiće se, najvjerovatnije, u partnerstvu sa privatnom zdravstvenom firmom „Fresenius Medical Care, dijalizna njega Banjaluka“, koja vodi i ostalih osam dijaliznih centara u RS ranije sagrađenih po ovom modelu. Privatni partner svojim novcem finansira cjelokupnu investiciju, odnosno izgradnju objekta, opremu, kadar, a javni partner, odnosno Fond zdravstvenog osiguranja RS, ima obavezu da od njega kupuje usluge hemodijalize u ugovorenom roku.
Ovaj posao sa Ministarstvom zdravlja u RS prije desetak godina počela je firma „Internacionalni dijaliza centar“, od koje je „Fresenius“ otkupio posao dijalize. Po istom modelu ova ustanova je potom, prošle godine, sagradila i sada vodi Centar za radioterapiju u Banjaluci, takođe, jednu od najskupljih usluga u zdravstvu.
U Ministarstvu finansija smatraju da je potrebno da se podiže svest o mogućnostima ovog modela, pa će i interesovanje drugih partnera za ulaganje biti veće.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i nekadašnji premijer RS Mladen Ivanić, međutim, smatra da se to neće dogoditi jer je model napravljen tako da postoje privilegovani i da je jasno da nije namenjen svima.
– Očigledno je da su firme koje su radile po tom modelu imale privilegovanu poziciju i zato su dobile te poslove. Kada bi se to napravilo otvoreno za sve, mislim da bi i druge firme imale više interesa da se uključe. Suština je u tome što se tu radilo sa privilegovanim garantovanim cijenama usluga, koje su obezbedile prioritetnu naplatu tim firmama. Da nije toga bilo i da su te privatne firme dijelile sudbinu javnih ustanova kada je u pitanju naplata usluga, uvjeren sam da interesa ne bi bilo, jer ne bi bilo ekonomske logike – kaže Ivanić.