Osam mjeseci je prošlo otkako je u Federaciji BiH formirana
Vlada koju čine ministri iz političkih stranaka SDP BiH, Naša stranka, Narod i
pravda, HDZ BiH i HDZ 1990. Obećanja građanima od prvog dana je bilo puno. Ono
koje građani možda i najviše pamte jeste da će minimalna plata od 1. januara
ove godine biti 1000 KM, a spominjao se i iznos od 1.100 KM.
Ja vam mogu obećati, ali ispuniti teško
Umjesto ove minimalne plate koja je imala neki značaj prije
nekoliko godina, radnici u ovom entitetu su dobili povećan minimalac za 23 KM.
Naime, krajem prošle godine Vlada je povećala minimalnu platu sa 596 KM na 619
KM. Fiskalne reforme obećavali su ministri i premijeri godinama, a aktuelna
Vlada je tu praksu samo nastavila, pa je tako federalni ministar razvoja, poduzetništva
i obrta Vojin Mijatović obećao da će od početka 2024. godine minimalna plata u
FBiH iznositi 1000 KM.
“Službeno
mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine
Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo
najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM”, kazao je Mijatović
početkom oktobra prošle godine.
I tako, 1. januar je prošao, a fiskalni zakoni nisu ni došli
na dnevni red Vlade, a o primjeni za koju su nam iz Porezne uprave FBiH rekli
da je potrebno minimalno šest mjeseci da i ne govorimo.
U međuvremenu, Vlada FBiH je odlučila da se pohvali, pa su
tako na jednom mjestu objedinjene strategije koje su usvojene od maja do kraja
prošle godine. Fotografiju s objedinjenim strategijama je na svom zvaničnom
Facebook profilu objavio i premijer Nermin Nikšić.
– Usvojen mandatni program rada Vlade 2023.-2026.
– Usvojen dokument okvirnog budžeta za FBiH 2024.-2026.
– Usvojen rebalans budžeta za 2023. godinu
– Usvojen program javnih investicija za period 2024.-2026.
– Pokrenut postupak izrade strategije demografskog razvoja i
oporavka FBiH
– Usvojena strategija upravljanja dugom za period
2023.-2025.
– Uspostavljanje posebnog odjela suda i tužilaštva za borbu
protiv korupcije.
Ono što je nekada bila uobičajena procedura, danas je
vijest
Zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admira
Čavalića (SBiH) pitali smo da li su usvojene strategije dovoljne za osam
mjeseci rada aktuelne Vlade FBiH.
“Mislim da generalno zbog razvoja društvenih mreža ulazimo u
neku novu normalnost kada je riječ o domaćoj politici, gdje se, ustvari,
naglašavaju kao rezultati neke stvari koje su ranije u svim mandatnim periodima
bile uobičajene prakse, procedure. Npr. Usvajanje dokumenta okvirnog budžeta –
to su dešava kontinuirano od nastanka Federacije do danas, bez ikakvih
problema, niti je do vezano za neke politike, uglavnom se svodi na tehničko pitanje procjena i slično. Nije to
bila vijest nikada, kao ni usvajanje rebalansa budžeta, to je sasvim normalna
stvar. Nisu nikakve izvanredne okolnosti. Rebalansi se dešavaju širom svijeta i
na nivou lokalnih samouprava, kantona, dakle ništa spektakularno. Program
javnih investicija također, ali da imamo realizaciju konkretne investicije u
svom mandatnom periodu, otvaranje neke saobraćajnice, mosta, to bi bio
rezultat”, govori za Buku Čavalić.
To što je pokrenut postupak izrade strategije demografskog
razvoja, dodaje on, ne predstavlja neki poseban napredak.
“Možda kada se izradi ta strategija možemo govoriti o
rezultatu, ili kada budemo imali monitoring realizacije akcionog plana te
strategije. A to što je pokrenut postupak, to samo predstavlja jednu normalnu
proceduru, od koje je neobično praviti vijest. Čak ni usvajanje strategija ne
bi trebalo biti vijest, a ne pokretanje procedure da se ona usvoji. A vidimo da
se ministri sve češće hvale usvojenim strategijama. Izraditi strategiju je
jedno, to se i očekuje od ministarstva, ali implementirati je sasvim druga
stvar”, smatra zastupnik Stranke za BiH.
Stvarni rezultat je minimalac od 619 KM
Primjećuje kako se sve više stavlja fokus na neke standardne
procedure i postupke, a ne na stvarne rezultate rada.
“Stvarni rezultati su ovo što imamo sada 619 KM minimalnu
platu umjesto 1000 KM. To je stvarni rezultat, a od toga se bježi. Usvajanje
nekih dokumenata je više parlamentarna aktivnost, nego aktivnost izvršne
vlasti”, kaže Čavalić.
Kao razlog zbog kojeg još nisu usvojeni fiskalni zakoni
federalni premijer je navodio to što se čeka na uspostavljanje online
fiskalizacije, kako bi se na taj način nadomjestio gubitak u budžetu koji bi
nastao smanjenjem poreza i doprinosa.
“Čekanje online fiskalizacije ima smisla, međutim, o tome se
onda trebalo govoriti u maju ili junu prošle godine i raditi na tome, a ne
govoriti da će se do kraja godine usvojiti fiskalni zakoni, biti povećana
minimalna plata na 1000 KM, a onda pred kraj godine uvesti koncept online
fiskalizacije. Online fiskalizacija je bitna da se poveća porezni obuhvat, da
se uslovno rečeno izvuče još sredstava iz privatnog sektora, odnosno da se
pokušaju ukrotiti oni koji su bježali od zakona. Ovi fiskalni zakoni mogu imati
teret od pola milijarde do milijardu maraka po budžet. Odakle će se ta sredstva
namiriti, da li kroz online fiskalizaciju, da li kroz podršku međunarodnih
kreditora jer je dobra reforma, ili kroz neka buduća očekivanja jer će se
povećati indirektni porezi po osnovu povećane potrošnje, vidjet ćemo”, ističe
naš sagovornik.
Kada nema ko da vas sankcioniše, vi nastavljate po svom
Uspostavljanje posebnog odjela suda i tužilaštva za borbu
protiv korupcije je također stavka kojom se pohvalila federalna Vlada, međutim,
na ovom planu još nismo vidjeli neke konkretnije korake. S druge strane, kada
je riječ o antikoruptivnim zakonima, koji su također i dio 14 prioriteta
Evropske komisije, Vlada ih je po preuzimanju dužnosti povukla iz parlamentarne
procedure i više ih nije vraćala. Umjesto usvajanja novih zakona koji bi
omogućili efikasniju borbu protiv korupcije, Vlada se odlučila na kršenje
postojećih zakona, pa je tako nekoliko dužnosnika imenovano nezakonito. No, u
Federaciji BiH nema ko da utvrdi da je Vlada prekršila Zakon kada je za
direktora Autocesta FBiH imenovala Denisa Lasića koji je samo nekoliko dana
prije imenovanja obnašao funkciju ministra u Vladi FBiH. Zakon jasno zabranjuje
da se u upravljačke strukture javnih preduzeća imenuju osobe koje su u
prethodnih šest mjeseci obnašale izvršnu ili zakonodavnu vlast.
I Lasić nije jedini slučaj, on je samo bio prvi u nizu onih
čija su imenovanja sporna. No, kada nema ko da vas sankcioniše, vi nastavljate
po svom.
“Kada je riječ o zakonima, to je Vlada povukla automatski po
dolasku na vlast. Ja sam nekoliko puta i upućivao inicijativu da se zakoni
vrate u proceduru, pogotovo zakon o sukobu interesa, jer mislim da bi on
poremetio brojne stvari, prije svega u kontekstu imenovanja od vladajuće
većine. Brojne su pozicije na koje građani upozoravaju, a tu je i zakon o
zaštiti prijavitelja korupcije koji Vlada također ne vraća u proceduru.
Zviždače treba da zaštitimo maksimalno, vidimo da sada imamo i neke tužbe od
privatnih kompanija, mislim da se maksimalno trebaju zaštititi svi oni koji
glasno govore istinu i upozoravaju na neke negativne društvene ili bilo kakve
druge pojave. Vlada nam ove zakone nije vratila u proceduru i napominjem da
Vlada nikada nije dostavila svoj zakon. Dosad smo uvijek imali zakone koji su
se vadili iz naftalina, odnosno iz ladica prethodne vlade, uz manju doradu, što
je razumljivo”, naglašava Čavalić.
I tako, dok se predstavnici stranaka na vlasti u
Federaciji BiH javno izjašnjavaju da su za evropske integracije Bosne i
Hercegovine, u praksi se zakoni bitni za evropski put kriju po ladicama i ne
dostavljaju Parlamentu na usvajanje.