Vlada Federacije BiH jučer je
donijela odluku da neće oporezivati jednokratnu pomoć radnicima, ukoliko se
poslodavci odluče da određeni iznos uplate svom radniku do 31. decembra ove
godine.
“To je stvar
poslodavca i to je njihova dobra volja. Mogu isplatiti 1.080 KM, 100 KM ili 50
KM. Ne stvaramo nikome obavezu, već ostavljamo mogućnost poslodavcima da lakše
prebrodimo ovu situaciju”, kazala je ministrica finansija FBiH Jelka Milićević.
Udruženje
poslodavaca Federacije BiH obratilo se prije nekoliko dana pismom Vladi
Federacije BiH u kojem traže konsultacije u vezi sa pomenutom Uredbom. Istakli
su da su za njeno donošenje saznali iz medija, iako su za donošenje ovakve
vrste odluka obavezne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju
Federacije BiH. Smatraju da donošenje Uredbe nije sporno samo iz
formalno-pravnih, nego i suštinskih razloga.
Umjesto
reformama Vlada se okrenula prikupljanju nameta
Iz UPFBiH
naglašavaju da Uredbu smatraju lošim prijedlogom i jeftinim predizbornim potezom
kojim Vlada FBiH želi prikupiti jeftine političke poene uoči izbora.
“Vlada FBiH
treba stvoriti uslove za povećanje svih plaća,
donošenjem novih zakona o doprinosima i o porezu na dohodak FBiH po
hitnoj proceduri, čime bi se kroz smanjenje poreza i doprinosa povećale plaće
svim radnicima, što bi bilo trajno sistemsko rješenje, a ne jednokratna pomoć
koja je upitna sa više aspekata”, poručili su iz Udruženja poslodavaca
FBiH.
Kada je riječ o
doprinosima, treba naglasiti da aktuelna Vlada na čelu sa premijerom Novalićem
za osam godina mandata nije bila u stanju predložiti set zakona kojima bi
istinski rasteretila privredu, te shodno tome stimulisala i veću potrošnju kroz
rast plata radnika. Privrednici u Federaciji BiH godinama traže od Vlade da smanji
stopu doprinosa, jer je ona u ovom momentu prevelika. Naime, da bi poslodavac
radniku isplatio platu u iznosu od 1.000 KM, on ukupno na taj iznos mora
izdvojiti još 700 KM koje će uplatiti državi po raznim osnovama. Nisu samo
privrednici ti koji su tražili smanjenje doprinosa, već za rasterećenje
privrede u ovom entitetu se zalažu i svi ekonomisti. No, uzalud, Vlada je za
osam godina mandata samo slagala enormne prihode, a premijer se u javnosti
hvalio rekordnim budžetima.
“Bitno je
naglasiti da Vlada Federacije BiH ima neispunjena obećanja po pitanju zbirne
stope doprinosa koja je trebala ići na nekih 30 posto. Ono što je problematično
jeste da su krajem prošle godine pokušali da izmjene date zakone, ali se to
kontraverzno radilo da se išlo na to da
se porez na dohodak podigne na 13 posto što je sporno u kontekstu aktuelne
krize”, ističe za Buku ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Ekonomista
podvlači kako su se kvalitetni fiskalni zakoni mogli pripremiti u roku od dvije
godine, te da nikako nije bilo potrebe da se osam godina razvlači ovaj važan
proces.
Hajdučki
serviran prijedlog
“Problematično
je što, kako vrijeme prolazi, kako se pojavljuju nove okolnosti u ekonomiji,
mijenjaju se i određene karakteristike nacrta ovih zakona i to je najveći
problem. Mi ne možemo sada imati neka rješenja koja su ranije predlagana, jer
prijedlog koji je skrojen 2015. godine je postao potpuno irelevantan za 2020.
godinu kada se pojavljuje pandemija ili 2022. kada imate globalnu inflaciju. To
je problem kod Vladinog tempiranja i onda na kraju, vrlo neobično, umjesto da
očekujete, da kroz osam godina dobijete više informacija, širu raspravu, više
analitike o procjeni efekata zakona, vi ništa ne dobijete, već dobijete šturo
novi prijedlog zakona uz minimalno javne rasprave koji ostaje nedorečen. Zbog
toga je i povučen iz procedure krajem prošle godine jer se tada pojavio
bukvalno hajdučki”, pojašnjava naš sagovornik.
U tom,
“hajdučki serviranom prijedlogu Vlade”, navodi Čavalić, došlo je do povećanja
poreza za freelancere, ali se istovremeno nije riješilo pitanje namjene tih
sredstava.
“Konkretno,
iako im se povećao porez, freelanceri bi i dalje ostali bez zdravstvenog
osiguranja. Kada smo pitali Vladu zašto to nije uradila, odgovor je bio “da će
se to raditi u hodu”. Ovo sve je vrlo čudno i neodgovorno, jer imali ste osam
godina, a ovo je kao da ste jučer počeli raditi s ovim zakonima. Skeptičan sam
hoće li proći ti zakoni. Poslodavci su prošli put naveli da su prihvatili
prijedloge samo zato što nema ništa drugo na stolu, u smislu kao bolje išta
nego ništa. Zbog toga strahujem da sada, u jeku izborne godine, ne dobijemo
opet neko iz vedra neba rješenje, bez ikakve analitike”, govori Čavalić.
Savjetuje Vladi
kako se sada ne treba tražiti neutralan fiskalni efekat, “što se propovjeda
zadnjih osam godina”.
“Sada ne treba
neutralni fiskalni efekat, sad nam treba pozitivni fiskalni efekat, ali za
privredu. Što znači zakonska rješenja koja će stimulisati poslodavce da daju
više plate i koja će za to nagraditi poslodavce i radnike u smislu da se manje
uzme od privrede, a ne neutralna ili čak negativna po privredu, kao što je bilo
prošlo rješenje” smatra on.
Konstatuje kako
su najbolje mjere one koje sada rade zemlje regiona i svijeta, a to su
rasterećenje privrede i rasterećenje građanstva.
Prihodi
rastu a vlast trlja ruke
“To je nešto
što sada Njemačka posebno fokusira. Šta to znači? To je smanjivanje bilo kakvih
parafiskalnih i drugih nameta sa ciljem očuvanja životnog standarda građana,
odnosno očuvanja privrede. To su univerzalna rješenja, pogotovo za Bosnu i
Hercegovinu koja nema instrumente monetarne politike i ne može praviti neke
pakete podrške. Zbog toga je onaj prijedlog privremenog ukidanja akciza na
gorivo zaista bio školski model ekonomske politike i nešto što je potrebno u
ovom trenutku”, jasan je Čavalić.
Jedan od
najboljih pokazatelja kolika su poskupljenja bila prethodnih mjeseci jeste
upravo i podatak koji je prije tri dana saopćila Uprava za indirektno
oporezivanje BiH.
“Prihodi od
indirektnih poreza za šest mjeseci 2022. godine iznosili su 4 milijarde i 703
miliona KM i veći su za 848 miliona KM ili 22,01% u odnosu na isti period 2021.
godine kada su iznosili 3 milijarde i 855 miliona KM”, saopćeno je danas iz
UIOBiH.
Dakle, na
osnovu raznih poreza, država je u prvih pola godine prikupila mnogo više nego
što bi izgubila da je na šest mjeseci suspendovala naplatu akciza na gorivo. Da
se ova mjera primijenila kada je bila i predložena, tada bi se, prema tvrdnjama
ekonomista, zaustavio rast cijena drugih proizvoda, čije kreiranje ovisi o
cijenama goriva.
No,
zahvaljujući sebičnosti i nerazumijevanju delegata SNSD-a u Parlamentarnoj
skupštini BiH, ova mjera je zaustavljena.