Parlament Federacije BiH odavno nije manje radio. Za nešto
više od godinu zastupnici najvišeg zakonodavnog tijela u ovom entitetu održali
su tek 10 redovnih sjednica.
Plate, naravno, redovno su primali i zastupnici i
delegati sve ove prethodne mjesece. Vrijedi istaći da nije sva krivica na
zastupnicima. Da bi imali šta raditi, prvenstveno bi se trebao pobrinuti
izvršni organ vlasti. Dakle, Vlada FBiH bi trebala da šalje prijedloge zakona u
proceduru, pa bi shodno tome bilo više posla u zakonodavnom organu vlasti.
Sakrili evropske zakone i kršili postojeće
No, Vlada FBiH je uradila suprotno. Pobrinula se da
zastupnici imaju manje posla, s obzirom da još nije uputila u proceduru zakone
koje je povukla iz Parlamenta FBiH dolaskom na vlast početkom maja prošle
godine. Za kraj ovog mjeseca zakazana je 11. redovna sjednica Zastupničkog doma
Parlamenta FBiH, ali na dnevnom redu nema ključnih zakona. Zakona koji su dio
14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a koje je federalna vlast davno
trebala usvojiti kako bi određeni procesi bili usklađeni s međunarodnim
standardima.
Radi se o Prijedlogu zakona o sukobu interesa FBiH, i
Prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja korupcije. Ovi zakoni su bili upućeni
u Parlament FBiH na usvajanje još u vrijeme prethodne Vlade FBiH, ali nikada
nisu usvojeni.
Imenovanjem aktuelne Vlade FBiH na čelu s premijerom
Nerminom Nikšićem, iz procedure su povučeni svi zakoni koji su do tada bili u
Parlamentu, ali ova dva ključna zakona nikada nisu vraćena.
Već na početku rada aktuelne Vlade FBiH dobili smo naznake
zbog čega su zakoni povučeni. Naime, Vlada je već u maju prošle godine u mandat
krenula nezakonitim imenovanjem v.d. direktora Autocesta FBiH. Na tu funkciju
je imenovan HDZ-ov Denis Lasić, a koji je do kraja aprila 2023. godine obnašao
funkciju ministra prometa i komunikacija u Vladi FBiH.
Zakonom o sukobu interesa u FBiH u upravljačke strukture
javnih preduzeća se ne mogu imenovati osobe koje su u prethodnih šest mjeseci
obavljale funkciju u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti.
S obzirom da je prošlo tek dvije sedmice od kada je Lasić
prestao biti dio izvršne vlasti, njegovo imenovanje na rukovodeću poziciju u
javno preduzeće je nezakonito. Ono što je problematično jeste što u Federaciji
BiH nema ko da utvrdi sukob interesa, jer je ta nadležnost oduzeta Centralnoj
izbornoj komisiji 2013. godine, a u međuvremenu, nikada nije formirana komisija
koja bi bila zadužena za odlučivanje o sukobu interesa.
Tako već više od 10 godina federalna vlast može da u javna
preduzeća imenuje osobe koje su u sukobu interesa, a da nikome ne odgovara, i
da takvi slučajevi prolaze nekažnjeno.
Ista ovakva kršenja zakona su se dešavala i u mandatu
prethodne vlade, kojom je rukovodio Fadil Novalić. I tada je u Autoceste FBiH
direktor imenovan nezakonito, s obzirom da je imenovani bio zastupnik SDA u
Parlamentu FBiH. I tada, kao i danas, sukob interesa nije imao ko da utvrdi i
sve je prolazilo nekažnjeno.
Na nezakonitosti i bivše i aktuelne Vlade FBiH ukazivao je
Transparency International BiH i nekoliko puta pisao Vladi, ali bez konkretnih
rezultata. Jednostavno, premijere i ministre nisu zanimali ni dopisi nevladinih
organizacija, ni pisanja medija, a što je najvažnije nisu ih zanimali zakonski
propisi.
Upravo je ovo samo jedan primjer zbog čega je bilo važno da
se u Parlamentu FBiH usvoji novi zakon o sukobu interesa u institucijama FBiH.
Naime, kako su ranije objasnili za Buku iz TIBiH, Prijedlog zakona o sukobu
interesa koji je bio u parlamentarnoj proceduri usklađen je s međunarodnim
standardima. To znači da bi usvajanjem novog zakona bila formirana komisija za
odlučivanje o sukobu interesa te da bi bile predviđene sankcije za aktere koji
se nađu u sukobu interesa.
EU tražila depolitizaciju, a vlast ojačala politizaciju
javnih preduzeća
Dakle, više od godinu nakon imenovanje Vlade kojom rukovodi
premijer Nikšić, zakon o sukobu i interesa, kao ni zakon o zaštiti prijavitelja
korupcije nisu usvojeni.
Da je interes vladajućih stranaka u Federaciji BiH bio da
dva pomenuta zakona učine još boljim, do sada bi to uradili. Godina je bila
više nego dovoljna da se kreiraju i novi zakoni, a ne samo da se poprave
postojeći prijedlozi.
S obzirom da nezakonito imenovanje direktora Autocesta FBiH
nije ostalo izuzetak, već da je takva praksa nastavljena i u mjesecima koji su
uslijedili, s razlogom se može sumnjati u namjere Vlade da popravi zakone.
Ako su nezakonita imenovanja nastavljena i u drugim javnim
preduzećima, onda postaje sasvim jasno zbog čega Vlada koju čine SDP, Naša
stranka, NiP, HDZ BiH i HDZ 1990 nikada nije u parlamentarnu proceduru vratila
zakone bitne za evropski put naše zemlje.
Jasna je intencija da se što duže stranački kadrovi mogu
imenovati na rukovodeće pozicije u javna preduzeća, a da te nezakonite radnje
nema ko da utvrdi. A imao bi ko utvrditi da su usvojeni novi zakoni, usklađeni
s međunarodnim standardima.
Ovim postaje jasno da je sva priča predstavnika stranaka
trojke i HDZ-a o evropskom putu BiH neiskrena. Bezbroj puta smo čuli od kadrova
ovih stranaka kako žele napredak na evropskom putu, pa su se neki čak odvažili
i da kažu kako su predvodnici na tom putu, ali rezultati njihovog rada ih
demantuju.
U Mišljenju evropske komisije je jasno naznačeno šta vlasti
moraju učiniti. Depolitizacija javnih preduzeća jedan je od ključnih uslova za
napredak na evropskom putu. A depolitizacija javnih preduzeća se neće postići
tako što svjesno kršite Zakon o sukobu interesa, tako što u upravne odbore
javnih preduzeća imenujete savjetnike državnih ministara i depolitizacija se
neće postići tako što kvalitetne prijedloge zakona krijete u ladicama.