Postoje pritisci da se uspostavi što veća politička kontrola nad tijelom koje bi odlučivalo o sukobu interesa, upozorava Korajlić
Kada su u pitanju važni reformski zakoni još nema konkretnih pomaka na nivou Federacije BiH. Kada je aktuelna Vlada FBiH preuzimala mandat prije godinu i četiri mjeseca slušali smo obećanja kako će ovo biti saziv ministara koji će raditi na reformskim procesima i ispunjavanju prioriteta Evropske komisije.
Vlada zakone dorađivala 16 mjeseci i još ih nije doradila
No, dobili smo, zasad, nešto sasvim drugo. Reformskih zakona iz oblasti ekonomije još nema, a kada je riječ o zakonima koji su dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, oni su prvog dana mandata ove vlade povučeni. Dakle, Vlada je iz parlamentarne procedure povukla dva nacrta zakona, tačnije Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u FBiH i Nacrt zakona o zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH. Iako je ranije Venecijanska komisija dala zeleno svjetlo za ove zakone, Vlada na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem ih je povukla na doradu. I dorađivala ih je 16 mjeseci. U četvrtak, 29. augusta, Vlada FBiH je utvrdila Nacrt zakona o zaštiti prijavilaca nepravilnosti u FBiH, dok zakona o sprečavanju sukoba interesa još nema.
A da je zakon o sprečavanju sukoba interesa jedan od najvažnijih i najpotrebnijih zakona potvrdila su nam brojna sporna i nezakonita imenovanja koja je izvršila federalna Vlada od preuzimanja mandata početkom maja 2023. godine do danas.
Umjesto da je usvajanje ovog zakona Vlada uzela kao prioritetno, ona je uradila suprotno i iskoristila nepostojanje tijela za odlučivanje o sukobu interesa u aktuelnom zakonu i imenovala stranačke kadrove.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, organizacije koja aktivno prati i redovno upozorava na nezakonita imenovanja, objasnila je važnost navedenog zakona.
“Mi već jako dugo upozoravamo na to da se u Federaciji više od 10 godina ne primjenjuje Zakon o sukobu interesa, jer nikada nije određeno tijelo koje bi primjenjivalo zakon, nakon izmjena državnog zakona, kada je tu nadležnost izgubila Centrala izborna komisija BiH (CIK). To se razvlači već godinama, više inicijativa je bilo, uključujući inicijative nevladinog sektora. Imali smo i situaciju da je 2022. godine u augustu tadašnja Vlada uputila Nacrt koji je bio na tragu onoga što su predlagale međunarodne organizacije i Transparency International BiH, međutim, on je povučen iz procedure kada je formirana nova vlada FBiH. Rečeno je da će biti kreirana nova verzija, da je neophodna dorada, usklađivanje s državnim zakonom i slično, a evo, državni zakon je usvojen odavno, ali na federalnom nivou nemamo još ni nacrta”, govori za Buku Korajlić.
Od imenovanja članova porodice, do obavljanja nespojivih funkcija
Iz cijelog procesa se vidi, upozorava ona, da postoje pritisci da se uspostavi što veća politička kontrola nad tijelom koje bi primjenjivalo zakon.
“S druge strane, imamo situaciju da su se predstavnici vladajuće koalicije u prethodnom periodu u više navrata nalazili u situacijama sukoba interesa. Od imenovanja članova porodice, do firmi koje su povezane s njima, a koje su sklapale ugovore, do obavljanja nespojivih funkcija na različitim nivoima i slično. Vjerovatno i zbog toga, između ostalog, nema spremnosti da se ubrza ovaj proces i da se zakon usvoji”, ističe naša sagovornica.
Podsjeća da je i Nacrt zakona o zaštiti prijavilaca korupcije, koji je Vlada FBiH utvrdila u četvrtak, bio u parlamentarnoj proceduri.
“Taj nacrt je ranije prošao Predstavnički dom, pa je blokiran na Domu naroda i tu je stajao godinama. Vidjet ćemo kakav je sadržaj ovog nacrta kojeg je jučer usvojila Vlada, i kojom dinamikom će biti usvajan u Parlamentu, te hoće li biti uzeti u obzir svi relevantni standardi i komentari civilnog društva. Međutim, kada je riječ o sukobu interesa, bojim se da će biti još više opstrukcija s obzirom na poruke koje šalju predstavnici vlasti i koji žele što relaksiraniji zakon sa što manje odgovornosti”, navodi direktorica TIBiH.
Nastoji se obesmisliti zakone
Transparency International BiH je nedavno objavio da je Alen Zulić, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Bihać imenovan za vršioca dužnosti direktora javnog preduzeća Nacionalni park „Una“ bez javnog konkursa i uz otvoreno kršenje zakona.
Iako je Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH jasan i ne dozvoljava izabranim zvaničnicima da budu imenovani u upravu ili na poziciju ovlaštenog lica u javnom preduzeću, Vlada Federacije BiH je nastavila po svom. Od pojedinih aktera u javnosti smo mogli samo čuti izgovore da imenovanje na v.d. funkciju ne podliježe istim konkursnim procedurama, odnosno uslovima kao imenovanje na funkciju direktora.
Postavlja se pitanje koja je svrha konkursa ako može bilo ko biti direktor.
“Upravo je to neka praksa koju imamo i u Republici Srpskoj. Nastoje se obesmisliti i zaobići pravila o sprečavanju sukoba interesa gdje se kao argument uzima to da vršilac dužnosti nije isto što i direktor, iako ima sva prava i obaveze direktora, i kada govorimo od donošenju odluka i potencijalnom sukobu interesa u koji može doći. To je upravo problem. I nije samo primjer ovaj posljednji slučaj iz Bihaća, imali smo i desetine drugih slučajeva u Federaciji, a koje nismo imali kome prijaviti jer nema nadležnog tijela za utvrđivanje sukoba interesa niti postoji tijelo koje bi nezakonito imenovanje sankcionisalo”, podvlači Korajlić, konstatirajući da ministri i premijer ignorišu činjenicu da je sukob interesa zabranjen i po aktuelnom zakonu.
“Vlada i Parlament kada vrše imenovanja uopšte ne uzimaju obzir da je Zakon o sukobu interesa FBiH, bez obzira na to što nemamo određeno tijelo koje će ga primjenjivati, i dalje na snazi. I dalje ne bi trebalo vršiti imenovanja ukoliko se radi o nespojivim funkcijama i da, ako u Zakonu piše da na određenu poziciju ne može biti imenovana osoba koja već obavlja određenu funkciju, ili ko je vlasnik firme koja posluje s tom institucijom, onda se o tim imenovanjima treba voditi računa, bez obzira da li imamo nekakvu komisiju koja utvrđuje sukob interesa ili ne”, zaključuje Korajlić.
Vrijedi napomenuti da su stranke koje čine vlast na nivou Federacije BiH spočitavale nezakonita imenovanja u upravne i nadzorne odbore javnih preduzeća bivšoj Vladi, ali su nastavili s istom praksom.