Foto: Ilustracija
“Ušli smo u godinu kada će Hrvatska realizovati najvažniji korak po pitanju slučaja Trgovska gora, a to je proces izrade Studije uticaja na životnu sredinu. Postoje jasne naznake da će Studija biti formalni produžetak minimiziranja i omalovažavanja negativnih uticaja planiranog odlaganja odnosno skladištenja radioaktivnog otpada na rijeku Unu i Bosnu i Hercegovinu”, rekao je Mario Crnković iz Green Team-a iz Novog Grada.
On ističe da ne smijemo zaboraviti da je slučaj Trgovska gora prijetnja po Bosnu i Hercegovinu koja je nastala usljed političke odluke u Hrvatskoj, tako da bilo koji pokušaj opravdavanja višegodišnjeg zimskog sna BH diplomatije kada je ova životno važna tema je praktično uvreda za sve nas koji na dnevnoj bazi pijemo rijeku Unu.
“Kada sumiramo urađeno i neurađeno u prethodne četiri godine, stvarno nemamo razloga za zadovoljstvo. Niti jedna zemlja još uvijek nije stala na stranu Bosne i Hercegovine u ovom slučaju! Logikom stvari otvara se pitanje, da li je uopšte podrška i tražena kroz kanale koji su na raspolaganju Ministarstvu vanjskih poslova. Uzmemo li u obzir da Bosna i Hercegovina ima preko 85 diplomatsko-konzularnih predstavništva, pa zar je moguće da je samo DKP u Hrvatskoj imao određene aktivnosti i to one koje su inicijalno pokrenute izvan Ministarstva vanjskih poslova”, rekao je Crnković za BUKU i dodaje da može razumjeti da politika diktira mnogo stvari.
“Mogu razumjeti i da životi nas u Krajini nekima i nemaju visoku cijenu, ali ne mogu i ne želim prihvatiti činjenicu da nakon svih ovih godina, niti jedna zemlja nije stala uz nas. Objašnjenja za ovako jadnu poziciju BIH definitivno postoje, ali opravdanja ne. Nedavno smo se obratili Ministarstvu vanjskih poslova, međutim još uvijek nemamo povratnu informaciju. Očekujemo da novi ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, neće bježati od odgovornosti i posla koji je dužan obavljati. Slučaj Trgovska gora je pitanje života regije, presedan svjetskih razmjera, jer nigdje na svijetu nemamo slučaj da jedna država na silu želi smjestiti radioaktivne i druge opasne otpade u granični pojas uprkos protivljenju druge zemlje”, ističe Crnković.
On kaže da samo traže da nadležni rade svoj posao, ništa više i ništa manje od toga, a radne verzije pisama posvećenih slučaju Trgovska gora prema 97 diplomatsko-konzularnih predstavništva u Bosni i Hercegovini su spremne.
“S tim da, na koji način ćemo se referisati na ‘diplomatske napore’ Bosne i Hercegovine u prva četiri mjeseca 2023. godine, ipak ne zavisi samo od nas.
Potreban nam je sistemski pristup, odgovorno djelovanje usklađeno sa realnošću na terenu i prestanak iluzija da će Hrvatska sama od sebe odustati od namjere da svoj radioaktivni i drugi opasni otpad smjesti uz rijeku Unu”, pojašnjava Crnković.
Hrvatska je i dalje veoma ozbiljna u namjeri da radioaktivne otpade iz NE Krško locira na Trgovskoj gori. Aktivisti koji na ovaj problem već godinama upozoravaju ističu da smo trenutno u ogromnom zastoju u rješavanju ovog problema, dok se sa “druge strane” sve radi da se projekat realizuje do kraja. Bosna i Hercegovina zaglavila se u administrativnim peripetijama, raznim formiranim timovima, dok nekog rješenja, godinama poslije, i dalje nema na vidiku.