Građani BiH stanje u medijima procjenjuju nezadovoljavajućim. Građani pokazuju nizak stepen povjerenja u medije te smatraju da su mediji značajno determinisani cenzurom i autocenzurom, koje su uslovljene političkim i ekonomskim uticajem. Sadržaji i ključne poruke koje se putem medija plasiraju imaju negativan utjecaj na demokratiju i funkcionalnost bosanskohercegovačkog društva, smatraju ispitanici.
Informativne emisije se nedvosmisleno percipiraju kao politička propaganda, sa ciljem održavanja tenzija koje izazivaju politički faktori koji određuju rad medija.
Prema mišljenju građana BiH, mediji su zasićeni neistinitim informacijama, govorom mržnje i neobjektivnim informiranjem, a sigurnost novinara se procjenjuje kao nezadovoljavajuća. Jedan od razloga za to je veliki politički pritisak na medije, a sa druge strane neprimjenjivanje ili nepostojanje zakonskih okvira koji bi regulirali oblast medija.
Ono što jeste svakako zabrinjavajuće je činjenica da ispitanici na spominjanje medija, pored osnovnih pojmova kao što su TV, internet portali, radio i štampa, ima i izrazito negativnu konotaciju, pa ih mediji asociraju na “laž”, “obmanu”, “manipulaciju”.
Prema rezultatima Procjene, ispitanici smatraju da je medijski prostor u našoj zemlji prezasićen “lažnim vijestima”, govorom mržnje i pristrasnim izvještavanjem. Najvećom manom današnjih medija mnogi smatraju pristrasnosti, kao posljedicu njihove političke i finansijske zavisnosti.
Generalno govoreći, učesnici su imaju nizak nivo povjerenja u medije i povezuju iu sa negativnim konotacijama kao što su: neprofesionalizam, održavanje tenzija u društvu, promocija političkih ciljeva, netačno izvještavanje i izmišljanje laži.
Učesnici istraživanja bi i kažnjavali medije. Oni su za strože sankcije za širenje tzv. lažnih vijesti, kako bi se poboljšala objektivnost izvještavanja i spriječilo širenje govora mržnje.
Čak 8,3% ispitanika smatra da je u velikoj mjeri ili donekle opravdano ponašati se prema novinarima nasilno, dok preko 64 % ispitanika smtra da je prihvatljivo tužiti medije za klevetu.
“Kao adekvatne mjere za lažno ili zlonamjerno izvještavanje medija građani smatraju kako bi, pored tužbi za klevetu kao postojećeg mehanizma, bilo poželjno uvesti i različite oblike finansijskog kažnjavanja, kako novinara, tako i medijskih kuća, ili oduzimanja licenci” stoji u pomenutom istraživanju.
U slučaju neistinitog i zlonamjernog izvještavanja javnosti najveći broj ispitanika (28,7%) smatra da bi najadekvatnija mjera bila privremeno povlačenje licence za rad. Sličan, mada nešto manji procent ispitanika (24%) smatra da bi novčana kazna bila najprimjerenija u takvim slučajevima, dok 21,2% ispitanika smatra da bi krivična odgovornost sa mogućnošću zatvora bila adekvatna kazna.
Prekršajne kazne za neistinito ili zlonamjerno izvještavanje su smislene za 14,9% učesnika, dok 4% ispitanih smatra da bi trebalo pronaći neki drugačiji modus reagiranja u sličnim situacijama. Muškarci u nešto većoj mjeri smatraju da bi se trebale uvesti krivične kazne, dok žene više preferiraju prekršajne kazne. U odnosu na entitete iz kojih ispitanici dolaze, može se primijetiti da su rezultati prilično ujednačeni, posebno između Federacije BiH i RS. U odnosu na ova dva entiteta, ispitanici iz Brčko distrikta BiH nešto više preferiraju opciju prekršajne kazne i nešto više krivične odgovornosti za neistinito ili maliciozno izvještavanje.
Podsjetimo, da u većini slučajeva političari tuže medije za klevetu i time vrše neviđeni politički ali i ekonomski pritisak na medije.
Istovremeno, ispitanici smatraju da su medijski radnici i novinari ugroženi, nedovoljno zaštićeni i nemoćni da se posvete svom poslu na profesionalan način.
Obrazovanje na fakultetima koji obuhvataju novinarstvo i medije nije usklađeno sa modernim tehnologijama i ne daje dovoljno obuhvatno niti teorijska, niti praktična znanja za rad u medijima. Generalno je procijenjeno da su ovoj oblasti neophodne značajne promjene.
S obzirom na gore navedeno u okviru istraživanja navedene su i preporuke koje simultano obuhvataju više različitih problema koji su identifikovani
“Neophodno je unapređenje zakonskih okvira, i dosljednija primjena postojećih zakonskih mjera kojima se reguliraju lažno i zlonamjerno informiranje, i promocija sadržaja sa ciljem podizanja tenzija u društvu. Dosljednija primjena i unapređenje zakonskih normi je neophodno i po pitanju sigurnosti novinara, kao i statusa freelance novinara.
Uporedo sa tim, na osnovu dobijenih podataka se poželjnim smatra i intenziviranje podrške medijima (prvenstveno online medijima) koji ispunjavaju kriterije etičkog izvještavanja, uspijevaju zadržati nezavisnost od političkih i ekonomskih faktora i koji su usmjereni afirmativnim sadržajima i otvorenom društvu”