Stariji muškarac sa područja Tuzlanskog kantona (TK) obolio je od virusa Zapadnog Nila, potvrdila je glavni federalni epidemiolog Jelena Ravlija.
“U pitanju je stariji čovjek, 1929 godište. To je bila upala mozga, moždanica. U oporavku je”, istakla je Ravlija.
Slučaj oboljelog muškarca, uginuće ptica za koje je potvrđeno da je uzrokovano virusom Zapadnog Nila, potvrda je da na području BiH egzistiraju zaraženi komarci, glavni prenositelji navedenog virusa, kazala je Ravlija.
“Sigurno da se može očekivati da nakon uboda komaraca ima slučajeva da su zaraženi i ljudi”, pojasnila je Ravlija i dodala da je sretna okolnost kod ovog uzročnika što u skoro 80 posto slučajeva nema simptoma, u 20 posto slučajeva su blagi simptomi, dok se kod svega jedan posto oboljelih može očekivati teža klinička slika, dakle upala mozga i moždanica.
Prema njenim riječima, 84-godišnjak iz Tuzlanskog kantona obolio je sredinom augusta, ali danas je, nakon što su provedene potrebne laboratorijske pretrage, zvanično potvrđeno da je ta osoba oboljela od virusa Zapadnog Nila.
“Preporuka je i zdravstvenim ustanovama i liječnicima, osobito kad je riječ o starijim osobama od 50 godina koje imaju oslabljen imunitet, koje imaju simptome upale mozga, moždanica, glavobolju, povraćanje, poremećaj svijesti, slabost, da budu hospitalizirane, a zdravstvenim djelatnicima je preporuka da se prilikom prijema pacijenata s takvim simptomima misli i na mogućnost obolijevanja od Zapadnonilskog virusa”, kazala je Ravlija.
O VIRUSU
Virus Zapadnog NIla je virus koji ima zoonotski karakter, uzrokuje oboljenja životinja i ljudi, i najčešće se prenosi preko zaraženih komaraca. Kod zaraženih ljudi može uzrokovati simptome slične gripi, groznicu, encephalitis (upalu mozga) ili meningitis (upalu moždanih ovojnica).
Infekcije ovim virusom su zabilježene u skoro svim dijelovima svijeta, navodi se u izvještaju sa Veterinarskog fakulteta.
Ovaj virus je potvrđen kod preko 300 vrsta ptica. Premda neke od ptica, naročito vrane, gavrani, kreje, svrake i vrapci često umiru nakon infekcije, većina ptica preživi.
Od ovog virusa mogu da obole i druge životinje. Najčešće oboljevaju konji. Međutim, prenos bolesti sa oboljele životinje na životinju ili sa čovjeka na čovjeka nije direktno dokazan.
Virus se među pticama širi ubodima zaraženih komaraca, a komarci se zaraze sisanjem krvi zaraženih ptica. Neke ptice, a osobito predatori, mogu se zaraziti kada jedu oboljele ili umrle zaražene ptice.
Nema dokaza da ljudi mogu oboljeti direktno od kontakta sa mrtvim ili zaraženim pticama. Svi do sada potvrđeni slučajevi bolesti kod ljudi, nastali su nakon uboda zaraženim komarcima. Međutim, ne preporučuje se kontakt golim rukama sa leševima mrtvih ptica. U slučaju da pronađete mrtvu pticu na vašem balkonu ili dvorištu koristite rukavice ili plastičnu vrećicu za uklanjanje, preporučuje se u saopštenju.
Konzumacija mesa peradi nije opasna . Iako domaća perad može oboliti od ovog virusa, nema dokaza da termički obrađeno meso i proizvodi od peradi mogu prenijeti bolest na ljude.
Od bolesti se može zaštititi redovnom dezinsekcijom i primjenom sredstva za uklanjanje ili odbijanje komaraca (repelent) što je najbolja prevencija od dobijanja bolesti.
Ne postoji odobrena vakcina za zaštitu od bolesti kod ljudi iako se u svijetu intenzivno radi na njenom razvoju.
Sa Veterinarskog fakulteta preporučuju i da ukoliko nakon uboda komarca imate pojavu temperature ili neočekivani zdravstveni poremećaj odmah posjetite porodičnog ljekara.
Kad je riječ o sada već potvrđenom postojanju ovog virusa u BiH kod divljih ptica kako se navodi neophodno je intenzivno nastaviti nadzor i utvrditi obim zaraženosti i prisustva virusa kod divljih ptica na cijelom prostoru BiH, kao i provesti ispitivanja prisustva virusa u populaciji komaraca.
Sa Veterinarskog fakulteta Sarajevo preporučuju da se u stočnim nastambama sa konjima sprovede pojačana i intenzivna dezinsekcija objekata radi uklanjanja zaraženih komaraca.
Obzirom na zvaničnu potvrdu prisustva virusa, pravovremeno i konzistentno provođenje svih navedenih mjera je ključ za sprečavanje prijenosa ove bolesti iz prirodnih rezervara (ptice) na životinje i ljude, ističe se u saopštenju.
Prije nove sezone transmisije uzročnika, neophodno je razmotriti potrebu vakcinacije konja (za koje postoji razvijena vakcina) kao i druge mjere u sektoru javnog zdravstva radi sprečavanja prenosa bolesti.
Rizici od izlaganja virusu mogu se smanjiti u sezoni transmisije virusa (od juna do novembra) izbjegavanjem kretanja u područjima velike gustine komaraca, koristiti zaštitna sredstava (insekticidini repelenti), i sve druge oblike fizičke zaštite od uboda komaraca.
Higijena okoliša i sve mjere koje smanjuju izloženost komarcima značajno će smanjiti rizike za prijenose bolesti, navodi se u upozorenju Veterinarskog fakulteta.
PREVENCIJA – SPRIJEČITI UGRIZ KOMARCA
– Tokom boravka u prirodi koristiti zaštitu poput specijalizovanih krema
– Nositi odjeću koja pokriva noge i ruke
– Uništavati komarce u zatvorenom i na otvorenom prostor