Ove godine, čini se, i više nego inače. Virtuelni svijet pljušti od uvreda. Stotine neprimjernih komentara zasipaju i informacije koje bi trebalo da izazovu potpuno suprotne reakcije.Tako se na vijest da je u udesu Banjaluci u ulici Kralja Petra povrijeđen mladi motociklista, neko dosjetio da prokomentariše da je kralj za sve kriv i da bi naziv ulice trebalo mijenjati.
To je kažu sociolozi signal da društvo tone u stanje duboke i latentne krize. Problem je, kažu, što se oni koji šire govor mržnje ne nalaze samo na forumima, nego i na funkcijama.
“Družtvene mreže se zloupotrebljavaju, a često puta sredstvo za zloupotrebu društvenih mreža je neodgovornost javnih radnika kao što ste rekli bilo da se radi o parlamentima bilo da se radi o nekim drugim strukturama moći i vlasti. Dakle odgovornost za javno izgovorenu riječ mora biti na višem nivou”, rekao je sociolog Duško Vejnović.
Da tehnološki napredak nije donio i napredak u glavama mladih, tvrdi i urednik veb portala Buka koji svakodnevno čita na stotine uvredljivih komentara. Vjera da će internet i moderne tehnologije mladima otvoriti nove horizonte, ubrzo se pretvorila u očajničku borbu sa stanjem u društvu.
Kada podvuče crtu i vrati se nekoliko godina unazad Aleksandar Trifunović kaže da se stiče utisak da se društvo kreće u suprotnom smjeru i da se prag tolerancije na govor mržnje sve više podiže. I on se slaže da takvog govora ima i na višim instancama, zbog čega postaje isplativ model ponašanja.
“Mi smo se kao portal opredijelili da kontrolisemo komentare da izbacujemo svaki govor mrznje koliko je to moguće.To nam oduzima mnogo vremena to je značlajan resurs, ali smatramo da je to mnogo bitnije i da na taj način odajemo svoj doprinos ne širenju toga. Međutim duh je izašao iz boce i komentari su nešto što ne možete zabraniti virtuelni prostoj je takav da je nezabranjiv”, rekao je Trifunović.
Pojedini internet portali često zabranjuju kementare na vijesti za koje se očekuje da će izazvati izlive govor mržnje, ali se on pojaljuje i tamo gdje ga najmanje očekuju.
Salvama uvreda, prijetnji i zastrađujućih poruka, propraćene su gotovo sve teme bilo da dolaze iz političke, ekonomske ili kulturne sfere. To što virtuelnim svijetom dominira jezik onih najgorih, mnoge je natjerao da zaćute.
Posljednji primjer je srpska književnica Isidora Bjelica koja se u Švajcerskoj bori sa karcinomom. Sasvim banalnim povodom njen profil zasuli su uvredljivi komentari koji su je naveli da se povuče sa društvenih mreža, gdje je inače bila veoma aktivna. Za sociologe i to je još jedan od dokaza kulturne, moralne i opštedruštvene kataklizme.