U petak je na sastanku Stalne komisije za Konvenciju o
očuvanju evropskog divljeg biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih staništa
(Bernska konvencija), a koji se održavao od 28.11. do 2.12. u Vijeću Evrope,
Strazbur, Francuska, donesena odluka o otvaranju predmeta i usvajanju Preporuka
za Bosnu i Hercegovinu, koje su predložene od strane nezavisnog eksperta, prof.
dr Gregory Eggera, stručnjaka za hidrobiologiju i vodene ekosisteme iz
Austrije, a koje se odnose na konkretne korake nadležnih u cilju neodložive
zaštite životne sredine i biodiverziteta u gornjem toku rijeke Neretve.
Na agendi ovogodišnjeg sastanka ovog tijela bio je i
nastavak žalbenog postupka koji su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u
Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i
Hercegovine, pokrenuli tokom 2020. godine, kada su sa organizacijama
Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu
protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije.
Između ostalog, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak
kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet
visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidovan
kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala
da obezbjedi adekvatan režim zaštite.
Konkretni sporni projekti su: HE “Ulog”, HES “Gornja
Neretva” (Faza I i Faza II) na teritoriji RS, kao i HE “Bjelimići”, PHP
“Bjelimići” i HE “Glavatičevo” na teritoriji FBiH, sve planirane na gornjem
toku rijeke Neretve.
Otvaranje predmeta direktno je podržala Njemačka, Luksemburg
i Austrija, kao i organizacije Riverwatch, CEE Bankwatch Network i ProNatura.
Niko od predstavnika delegata nije bio protiv otvaranja predmeta i usvajanja
Preporuka za BiH. Nakon odlučivanja o otvaranju predmeta, sesija je zaključena
usvajanjem amandmana na preporuke, koje je Njemačka predložila u cilju
otklanjanja potencijalnih nejasnoća oko sadržaja obaveza za odgovorne vlasti u
BiH. Ovi amandmani su takođe bili podržani od strane Stalne komisije i svih
delegata, te su uvršteni u zvanične Preporuke za BiH.
Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na
teritoriji RS, podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja područja “Gornji
tok Neretve” emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom
protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada
postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja uticaja za ugrožena prirodna
staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih uticaja,
obezbjediti mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa.
Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na
obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore pomenutih
preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta
HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve,
kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, te zabrana realizacije svih
hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne
tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.
Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica Centra za
životnu sredinu, kaže da u ekspanziji hidroenergetskih projekata uočavamo da se
nerijetko ne poštuju zakonski propisane procedure i ne posmatra se šira slika
uticaja ovakvih projekata na prirodu.
“Ne možemo da ostanemo nijemi na sve pritiske na prirodu
koji su posljednjih godina preplavili našu zemlju. Ovakvim planiranjem i
pristupom nisu ostali netaknuti i najvrjedniji prirodni biseri naše zemlje
poput NP Sutjeska, sa planiranim hidroenergetskim objektima unutar parka, protiv
čega smo se takođe borili, ali ni područja nominovana za Emerald mrežu ili
nacionalnim strategijama planirana za zaštićena prirodna dobra. Na žalost
interes kapitala i moći je brži i jači od zaštite prirode i ukoliko uvidimo da
naše institucije nisu u stanju da kontrolišu sve ove procese neophodno je da se
angažujemo kako udruženja građana, uključimo sveopštu i stručnu javnost i da
odbranimo vrijedna prirodna dobra naše zemlje. Žalba upućena Bernskoj komisiji
je jedan od legitimnih načina ove borbe u interesu građana BiH i očuvanja
prirode naše zemlje”, rekla je Aleksandra-Anja-
Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centa za životnu
sredinu i Emina Veljović, izvršna direktorica Arhus centra, u Strazburu su lično
zastupali interese ispred žalitelja. Učešće je uzela i suprotna strana, odnosno
predstavnici odgovorne vlasti iz Republike Srpske, dok je učešće predstavnika
Vijeća ministara BiH ili predstavnika FBiH izostalo.
Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu,
u toku svog obraćanja na sesiji pred Stalnom komisijom, između ostalog, naveo
je sljedeće:
“Suprotno insistiranju predstavnika Republike Srpske,
potrebno je istaći i shvatiti da, između ostalog, HE ‘Ulog’ nije od vitalnog
interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, jer BiH kao punopravna članica Vijeća
Evrope, ne može dopustiti ni priuštiti daljnje kršenje Bernske konvencije.
Podržavamo svaku dobru namjeru nadležnih organa u pogledu zaštite gornjeg toka
Neretve, no ističemo da proglašenje predmetnog područja zaštićenim prema
propisima samo jednog od bh. entiteta nije dovoljno, budući da takva zaštita
evidentno predviđa da sporni projekti ostanu na mjestu. Stoga, adekvatna
zaštita gornje Neretve može se postići samo kroz dosljednu implementaciju Bernske
konvencije i zaštitu kroz Emerald mrežu, na čemu će predstavnici žalitelja
nastaviti da insistiraju.”
Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH,
istakla je da je otvaranje slučaja uistinu važan presedan i veliki korak za
našu državu u odnosu na efikasniju implementaciju Bernske konvencije.
“Nevladin sektor je dao više od maksimuma kako bi Gornja
Neretva zaista bila i zvanično smaragdno, odnosno emeraldno područje u skladu
sa konvencijom. Na suprotnoj strani imali smo zaglušujuću tišinu predstavnika
države BiH i FBiH, a o čemu su se tokom sastanka komiteta otvoreno čudili
predstavnici drugih država. Naravno, predstavnici Republike Srpske su nastojali
lobirati pozitivne strane HE “Ulog” i drugih projekata bez obzira na
posljedice po Gornju Neretvu. Ali ostale države, članice Bernske konvencije,
nakon naših prezentacija i aktivnog lobiranja su mogli uvidjeti da se uistinu
radi o smaragdnoj rijeci koja se mora
pod hitno zaštititi, te su nas jednoglasno podržali. Sada je na svim
vladama BiH, i to FBiH, RS i same BiH da urade isto”.
Napominjemo da je usljed urgentnosti slučaja i kumulativnih
žalbenih navoda Stalna komisija, u konkretnom slučaju, naložila hitnu provedbu
ekspertske misije na terenu, koja je uspješno okončana krajem oktobra ove
godine na osnovu koje su donesene preporuke i odlučeno o otvaranju postupka.
“Očekujemo od nadleženih donosioca odluka u Bosni i
Hercegovini da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Vijećem Evrope
i da će iste implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala
predstavnike BiH da već na narednom sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za
april 2023. godine, odgovorne vlasti u BiH dostave svoj prvi Izvještaj o
realizaciji Preporuka”, ističu iu Centra za životnu sredinu.
Povodom ovog slučaja razgovarali smo sa Jelenom Ivanić iz
Centra za životnu sredinu.
Jelena, koliko je za ekološke organizacije važno prihvatanje
jedne ovakve tužbe, šta se njom traži?
Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i
Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine,
pokrenuli su tokom 2020. godine sa organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE
Bankwatch Network i ClientEarth žalbu protiv države Bosne i Hercegovine zbog
kršenja Konvencije o očuvanju evropskog divljeg biljnog i životinjskog
svijeta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Žalba je pokrenuta
prvenstveno zbog potpunog izostanaka kumulativnog štetnog uticaja svih
planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji
tok Neretve, koji je inače kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema
preuzetim međunarodnim obavezama, država BiH morala da obezbjedi adekvatan
režim zaštite.
Svjesni štetnih uticaja hidroenergetskih projekata na
prirodu i nepoštivanja zakonske regulative i propisanih procedura kada su
u pitanju izgradnja ovih objekata i zaštita prirode, koji ne mogu ići jedno s
drugim, naša je obaveza i cilj da koristimo dostupne međunarodne
mehanizme koje naša država treba da poštuje.
Kako vidiš dalju realizaciju ove priče, kako se može priroda
sačuvati?
Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na
teritoriji RS, podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja područja “Gornji
tok Neretve” emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom
protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada
postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja uticaja za ugrožena prirodna
staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih uticaja,
obezbjediti mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa.
Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na
obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore pomenutih
preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta
HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve,
kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, te zabrana realizacije svih
hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne
tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.
Šta sa institucijama ukoliko one ne budu reagovale?
Očekujemo od nadleženih donosioca odluka u Bosni i Hercegovini
da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Vijećem Evrope i da će iste
implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala predstavnike
BiH da već na narednom sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za april 2023.
godine, dostave svoj prvi Izvještaj o realizaciji Preporuka.