Nakon višegodišnjeg rada u farmaceutskim kompanijama i veledrogerijama u BiH, Vesna Vipotnik je svoju profesionalnu karijeru nastavila na poziciji pomoćnika ministra zdravlja i socijalne zaštite. Kandidatura za gradsku Skupštinu nije bila jednostavna odluka, kaže naša sagovornica, ali je motivisana dubokom željom da doprinese svojoj lokalnoj zajednici. “Kao magistar farmacije, majka dvojice dječaka, te kao supruga, sestra, kćerka, prijateljica, svjesna sam koliko je važno imati glas u okviru zdravstvenih politika koje direktno utiču na našu svakodnevicu”, kaže za Buku Vesna Vipotnik, kandidatkinja za odbornika u Skupštini grada Banjaluka, na listi Ujedinjene Srpske, pod rednim brojem 7.
“Tokom svog profesionalnog puta, primijetila sam da magistri farmacije, koji su ključni članovi zdravstvenog sistema i često se nalaze na prvoj liniji brige za pacijente, nisu dovoljno prepoznati ili zastupljeni u političkim strukturama. Moja ambicija je da ovaj glas, glas farmaceuta, prenesem u Skupštinu, kako bismo zajedno radili na unapređenju zdravstvenih politika koje će osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za sve građane”, kaže Vipotnik.
Ona vjeruje da joj njen profesionalni angažman i lično iskustvo roditelja pružaju jedinstvenu perspektivu koja, kako kaže, može doprinijeti stvaranju boljeg okruženja za sve nas. “Želim da budem aktivna učesnica u stvaranju politika koje će, ne samo poboljšati sistem, već i osigurati budućnost moje djece i svih drugih mladih ljudi u Banjaluci. Ovo nije samo moja misija, to je poziv na akciju za sve nas da se uključimo i doprinosimo zajednici kojoj pripadamo.”
“Zdravstvo na vrhu liste prioriteta“
“Kada govorimo o problemima u Banjaluci, nekoliko oblasti zahtijeva našu hitnu pažnju. Prvo, zdravstvo je svakako na vrhu liste. Svjesna sam izazova s kojima se zdravstveni sistem suočava, uključujući nedostatak resursa, prenatrpane ustanove i potrebu za poboljšanjem pristupa uslugama za sve građane. Ova pitanja direktno utiču na kvalitet života i zdravlje naših sugrađana”, kaže ova magistrica farmacije.
Ukoliko dobije priliku da bude dio Skupštine grada Banjaluka, kaže da će se zalagati za unapređenje zdravstvenih politika. “Vjerujem da je zdravlje osnovno pravo svakog građanina i da moramo raditi na poboljšanju pristupa zdravstvenim uslugama, posebno za ranjive grupe. To podrazumijeva podršku boljoj organizaciji zdravstvenog sistema, većem broju resursa za zdravstvene ustanove i promociju preventive kao osnovne strategije očuvanja zdravlja.”
Zahvaljujući poziciji pomoćnika ministra zdravlja i socijalne zaštite, ima priliku svakodnevno posmatrati izazove i mogućnosti unutar zdravstvenog sistema, posebno u oblasti farmacije, kaže naša sagovornica.
“Smatram da je trenutno stanje u farmaciji u Banjaluci i Republici Srpskoj izazovno, ali da ima puno potencijala za poboljšanje i primjene pozitivnih praksi. Jedan od ključnih problema je nedovoljna prepoznatljivost uloge farmaceuta unutar zdravstvenog sistema. Farmaceuti su često na prvoj liniji u brizi za pacijente, ali njihova stručnost i doprinos se ne koriste u potpunosti. Kako bismo poboljšali pružanje usluga građanima, neophodno je osnažiti ulogu farmaceuta u zdravstvenom timu, posebno u oblastima savjetovanja pacijenata, upravljanja terapijom i prevenciji bolesti.”
Druga ključna tema su, smatra ona, urbanističko planiranje i infrastruktura.
“Banjaluka se brzo razvija, ali često ne uspijeva da prati potrebe stanovništva. Potrebno je više prostora za igrališta, parkove i druge javne prostore koji su važni za kvalitet života, posebno za djecu i mlade. Ali nisu nam potrebne samo građevine, potrebno je da organizujemo više društvenih aktivnosti, kako bismo vratilli dobru atmosferu, smijeh i dobrosusjedske odnose, koje smo, čini mi se, poslije pandemije korona virusa, još više izgubili.”
Takođe, kao prioritet navodi ekološke probleme, kao što su zagađenje i upravljanje otpadom. “Održivo upravljanje resursima i stvaranje zelenih inicijativa su bitni za zdraviju budućnost naše zajednice. Ovdje svakako podrazumijevam i temu od velike važnosti za struku kojoj pripadam, a to je pitanje odlaganja medicinskog otpada, temu sa kojom želim i mogu da se izborim ukoliko dobijem podršku svojih sugrađana.
Poseban akcenat naša sagovornica planira staviti na ekološke inicijative. “S obzirom na to da se suočavamo s izazovima poput zagađenja i upravljanja otpadom, moj cilj će biti da promovišem održive prakse koje će doprinositi zdravijem životnom okruženju. Vjerujem u važnost zelenih prostora i zaštite prirodnih resursa, što je ključno za kvalitet života svih nas, upozoravajući na rasprostranjenu praksu bacanja neiskorištenih lijekova u komunalni otpad ili u sanitarne odvode.
Kao majka i aktivna članica zajednice, Vesna kaže da će se svakako zalagati za poboljšanje uslova za djecu i omladinu. “To uključuje izgradnju više igrališta, sportskih objekata i prostora za kreativno izražavanje, kao i podršku programima koji omogućavaju mladima da se aktivno uključe u društvo. Moj cilj je da budem glas svih građana Banjaluke i da zajedno radimo na stvaranju boljih uslova za život u našem gradu.”
Kako vidite ulogu žena u politici?
“Kako bismo imali uravnoteženu i pravednu društvenu strukturu, važno je da prepoznajemo ulogu žena u politici. Žene donose topliju perspektivu i iskustva koja su često zanemarena u političkom okruženju. Naše prisustvo doprinosi različitosti mišljenja, ali i pristupu rješavanja problema sa kojima se kao društvo suočavamo. Kada žene učestvuju u donošenju odluka, stvara se šansa za implementaciju politika koje se direktno tiču porodice, zdravlja, obrazovanja i socijalne pravde – aspekata koji su posebno važni za svakodnevni život građana. Veće učešće žena u politici može pomoći u inspiraciji mlađih generacija, pokazujući im da je moguće ostvariti ciljeve i biti dio zajedničkih promjena u društvu – na bolje, uvažavajući rodnu, kao i svaku drugu ravnopravnost. Uključivanje žena u političke strukture nije samo pitanje pravde, već i pitanje efikasnosti i uspjeha u radu. Na koncu, balans je u svemu ključan, zar ne?!”
U kojem pravcu želite da se Banjaluka razvija? Kako bi grad trebalo da izgleda za 10-15 godina?
“Za Banjaluku želim da se razvija kao moderan, inkluzivan i održiv grad, koji će biti prijatan za život svih njegovih građana. U narednih 10-15 godina, vidim Banjaluku kao mjesto koje balansira između očuvanja svoje bogate istorije i tradicije, i usvajanja savremenih, inovativnih rješenja. Želim da Banjaluka postane mjesto sa javnim prevozom prilagođenim potrebama svih građana, kako bi se apelovalo na njegovo šire korištenje, smanjilo korištenje privatnih automobila i tako djelimično izbjeglo nepotrebno stvaranje gužvi u saobraćaju. Želim Banjaluku sa prostranim pješačkim i biciklističkim stazama, kao i prostorima za rekreaciju i odmor. Povećanje zelenih površina i stvaranje parkova doprinosi, ne samo estetici, već i kvalitetu vazduha i opštem blagostanju građana, kaže Vipotnik, dodajući da u budućnosti vidi Banjaluku kao centar inovacija, obrazovanja i razvoja novih tehnologija. “To možemo ostvariti ako ulažemo u obrazovni sistem, posebno u oblasti zdravstvenih i prirodnih nauka, kako bismo pripremili mlade ljude za izazove budućnosti.”
Da li smatrate da više treba uključiti građane i stručnu javnost u donošenje odluka o pitanjima od javnog interesa?
“Apsolutno smatram da je važno uključiti građane i stručnu javnost u proces donošenja odluka o pitanjima od javnog interesa. Povjerenje između vlasti i građana gradi se i jača transparentnim donošenjem odluka, poštujući sve stručne analize, smjernice i sugestije. To je zapravo i jedini ispravan put za donošenje odluka od javnog značaja. Uključivanjem stručne javnosti, kao što su farmaceuti, medicinari, inženjeri i drugi relevantni akteri, donosioci odluka mogu dobiti dragocjene uvide i preporuke koje se zasnivaju na znanju i iskustvu. Takve povratne informacije su ključne za stvaranje politika koje su prilagođene potrebama zajednice. To je način putem kojeg stvaramo jaču, otporniju, pravedniju i slobodnu Banjaluku.”