VELIKO ISTRAŽIVANJE Građani BiH nisu spremni da se bore u nekom novom ratu

Pokazalo je to istraživanje Međunarodnog republikanskog institut (IRI). Nismo još sredili naše etničke odnose i dalje smo podijeljeni oko NATO. Omiljeni političar je Erdoan, a najmanje omiljen – Dodik. Najvažnije je – ne želimo rat

13. juli 2022, 12:26

Šta planiraju, šta žele, čega i koga se plaše? Gdje vide svoju i budućnost svoje djece? Ima li nade za nas?

Samo su neka od pitanja, a ima ih dosta i svako je zanimljivije od zanimljivijeg, na kojega su odgovarali ispitanici iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije u najnovijem istraživanju Zapadnog Balkana, a koje je proveo Centar za uvid u istraživanje istraživanja (CISR) Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Za početak, nakon dugogodišnjih tenzija (etničkih, nacionalnih, vjerskih….) pokazalo se da jača podrška prozapadnim institucijama, te i Inicijativi za otvoreni Balkan.

Šta je zajedničko svim ispitanicima? Kao najveće probleme prepoznali su nezaposlenost, visoke cijene i korupciju.

Većina misli da njihova zemlja (bez obzira o kojoj je riječ) ide u pogrešnom smjeru, izuzetak je gotovo očekivano Srbija. U svih pet zemalja najviše se vjeruje policiji, vojsci i vjerskim institucijama.

Tenzije naše svagdašnje

Iz ankete su također jasno vidljive dugogodišnje tenzije među etničkim grupama u cijelom regionu. Većina u svim ispitanim zemljama osim na Kosovu priznaje da postoji barem određeni nivo tenzija među različitim etničkim grupama na zapadnom Balkanu. Međutim, većina u svim anketiranim zemljama vjeruje da je malo vjerovatno da će doći do oružanog sukoba u njihovoj zemlji u bliskoj budućnosti.

I to je uopćeno to. No, detaljnije ćemo uglavnom o našoj zemlji, našim problemima, našim dilemama.

Na pitanje kako bi ocijenili intenzitet tenzija između različitih etničkih grupa, Bosanci i Hercegovci kazali su da je još uvijek riječ o jakim (30 posto) i veoma jakim (15 posto) tenzijama. Kad pogledate po etničkom porijeklu, dolazimo do prilično zanimljivih podataka, pa čak 45 posto ispitanika Srba smatra da su tenzije nezamjetne, te tek 3 posto da su vrlo jake.

No, kako stvari stoje nacionalizam je još uvijek važan ( i veliki problem) i našoj zemlji ( odgovorilo je tako 29 posto ispitanika), ali i u Crnoj Gori, te i Sjevernoj Makedoniji. Kosovari i Srbijanci smatraju da nemaju baš takav problem s nacinalizmom.

Upitani ko snosi najveću odgovornost za postojeće tenzije između različitih etničkih grupa dobili smo zanimljive odgovore. Za Bosance i Hercegovce najodgovorniji su političari (75 posto). Za isti odgovor mada u manjim procentima odlučili su se Crnogorci (69 posto) i ispitanici iz Sjeverne Makedonije (69 posto).

Domaće i strane sile

Ispitanici su se složili i oko ogovornosti medija, a zanimljivo je da je puno ispitanika iz Srbije za tenzije između nas označilo strane sile. Gotovo očekivano u Crnoj Gori smatraju da su za to odgovorne vjerske zajednice, a na Kosovu – ostale etničke grupe.

Iako smo nakon ratova devedesetih, te posebno krvavih godina u BiH mislili da ćemo ispoštovati čuvenu „Nikad više“, prije nekoliko mjeseci samo smo se bavili ratom. Ako je suditi po odgovorima koje su dali u BiH se i pored svega ne vjeruje u mogućnost novoga rata.

No, da ima zebnje pokazuju procenti.

Na pitanje zašto misle da je oružani sukob u zemlji malo vjerovatan dobili smo jako zanimljive odgovore.

Novi rat ne bi dozvolila međunarodna zajednica smatra polovina ispitanih iz FBiH, te nešto manje (41 posto) iz Republike Srpske. Da politički lideri nikada ne bi počeli novi konflikt uvjereni su u FBiH (24 posto), a u RS – 15 posto.

Kad pitate Bosance i Hercegovce šta su najveći problemi s kojima se zemlja danas susreće dobit ćete slične odgovore kao i prije dvije godine – ekonomija i nezaposlenost, prije svega, visoke cijene, korupcija..

Možda baš u tim odgovorima treba tražiti i objašnjenje za prilično sumorna i malo optimistična razmišljanja o tome u kakvom se smjeru kreće BiH.

Krivi smjer

Slika govori više od riječi. Ljubičastom je označen krivi smjer. Gotovo isto misle i Bošnjaci i Srbi i Hrvati. I ostali. Pa političari, da je kakve sreće, samo iz ove grafike mogu puno toga pročitati.

Odgovor koji treba da zabrine, opomene, opameti i političke partije i političare i institucije u Bosni i Hercegovini onaj je na pitanje – mislite li da današnja generacija mladih ima budućnost u zemlji.

Pogledajmo dobro kakvi su odgovori u drugim zemljama. Na Kosovu na primjer ili u Srbiji.

Ispitanici iz naše zemlje smatraju da prioriteti vlasti i vlada ( a mi ih, hvala na pitanju, imamo i preko nekoliko) trebaju biti ekonomski, životni, egzistencijalni problemi, zapošljavanje, korupcija…

Kako je vrlo široko rasprostranjeno uvjerenje da već decenijama živimo pod vrlo snažnim utjecajem stranih, vanjskih, pa uglavnom i faktora iz susjedstva, ispitivanje je pokazalo kako je utjecaj, recimo Srbije, gotovo podjednako ocijenjen i kao pozitivan i kao negativan.

Kad je riječ o drugim zemljama, svjetskim silama, na pitanje koju od ovih zemalja smatrate jednom od najvažnijih političkih prijetnji iz Bosne i Hercegovine su stigli sljedeći odgovori : Rusija, pa SAD, pa Kina…. Ali i Turska i Njemačka!

Erdoan i Dodik

Ko je kako odgovorio lako se može nasutiti. A i zašto !

Pa onda idemo u nešto lakše teme… Najomiljeniji među liderima, a bilo je i stranih I domaćih je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoan, a najneomiljeniji lider SNSD i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. To u globalu !

Kad prozovete da određuju ko im je najviše, a ko najmanje omiljen, podaci su mnogo, mnogo drugačiji. Očekivani, zapravo!

I za kraj još pomalo o budućnosti. Koja je za nas u Bosni i Hercegovini, zahvaljujući našim politikama I političarima još daleko. Onoj u Europskoj uniji. Ali, hajde, kad nas već stranci pitaju – red je da I odgovorimo.

Putuj Europo, nemoj više čekati na nas

Čak 76 posto ispitanih iz BiH bi da je danas referendum za priključenje EU glasalo « za ». Veći postotak je na Kosovu (85 posto), a najmanji u Srbiji 44 posto.

Po entitetima – u Federaciji su za 87 posto « za » izrazili privrženost ka EU. U Republici Srpskoj 57. Čak 26 posto u tom entitetu ne bi glasalo za Europu.

Kad govorimo o pridruživanju NATO-u, vjerujemo da bi mogli naslutiti kakve su odgovore dali ispitanici.

U BiH, u poređenju sa dvije godine prije, pada mišljenje da je punopravno članstvo rješenje (48 posto), na Kosovu također pad, ali i dalje vrlo ubjedljivi procenti za punopravnočlanstvo. U Srbiji tek 3 posto razmatra mogućnost članstva, a većina odgovora (46 posto) ne bi s Sjevernoatlanskim savezom imalo ikakvog posla.

Detaljnija analiza u BiH pokazuje opet ono što već znamo.

Čak 60 Bošnjaka je za punopravno članstvo, tek 8 posto Srba i 77 posto Hrvata.

Na pitanje o toku vanjske politike, većina u BiH, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu za zapadnu orijentaciju, dok većina u svim zemljama osim Srbije za članstvo u EU.

Podrška NATO-u je porasla i u BiH i Crnoj Gori.

– Naše istraživanje jasno pokazuje da većina ljudi na Zapadnom Balkanu želi snažnu vezu sa uspješnim demokratijama i slobodnim društvima. Čak i prije Putinove agresije, ispitanici u regionu su smatrali da je njihova budućnost sa Zapadom – kazao je Paul McCarthy, regionalni direktor za Evropu u IRI-ju.

Istraživanje je provedeno između 30. decembra prošle i i 20. februara ove godine.

Radilo se licem u lice, u više faza, a iz svake zemlje sudjelovalo je u prosjeku do 1,520 ispitanika.

Kad pogledamo odgovore na žalost shvatimo da nismo puno odmakli od onoga što je Zapadni Balkan, što ga ponekad popularno zovemo i Region, bio jučer.

A što će, ako je suditi po ovim odgovorima, biti i sutra.

Region tako želi da ide dalje, a da opet tapka u mjestu. Teško zamislivo, ali evo, vidimo, ipak može!

interview.ba