Posljednjih godina broj onih koji žive na adresama bez broja u Federaciji BiH poprilično je smanjen.
Iako uspostava adresnog registra traje već godinama, zbog određenih
poteškoća u procedurama (donošenje općinskih odluka, parlamentarne
procedure radi izmjene naziva naseljenih mjesta), ali i nedovoljnog
angažmana pojedinih lokalnih jedinica samouprave, stotine hiljada ljudi u
BiH još uvijek žive na adresama bez broja, piše Večernji list BiH.
Taj problem izražen je u oba bosanskohercegovačka entiteta i traži žurno rješavanje.
Na području Republike Srpske se više od 400.000 osoba vodi na adresi
“bb” (bez broja), a lokalne zajednice trebale bi biti aktivnije kako bi
se riješio taj problem, izjavio je ravnatelj Republičke uprave za
geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) Dragan Stanković. On je
nedavno za medije istaknuo kako Uprava nema nadležnosti u ovoj oblasti,
ali i da će se to pitanje pokušati podići na višu razinu.
“Nema logike da ljudi u 21. stoljeću i dalje žive na adresama bez
broja. Potrudit ćemo se to podići na višu razinu preko Vlade RS-a i
ministarstava i zakonskim rješenjima kako bismo pokušali stimulirati i
lokalne zajednice da aktivnije sudjeluju u tome”, rekao je Stanković
tijekom Dana otvorenih vrata RUGIPP-a. Dodao je kako banjolučka Područna
jedinica RUGGIPP-a, kao najveća u RS-u, na godišnjoj razini ima oko
80.000 zahtjeva građana da djeluje na zadovoljavajućoj razini, ali i da
ima prostora za unaprjeđenje. Šef Područne jedinice Banje Luke u okviru
RUGIPP-a Miloš Aćić naglasio je kako ta jedinica tijekom kalendarske
godine zaprimi i izda više od 40.000 predmeta i izvoda iz evidencija
koje održava, a taj posao obavlja preko prijamnog ureda, odnosno
šalter-dvorana. Dodao je da konstantno rade na osnivanju katastra
nekretnina, navodeći da je, od ukupno 98 katastarskih općina na području
Banje Luke, izloženo 87, a u toku je izlaganje za četiri općine.
Inače, prema podacima objavljenim 2019. godine, u tom razdoblju je
1,510.769 državljana BiH, odnosno 40 posto stanovništva, imalo
prijavljeno prebivalište s kućnim brojem “bb”.
Posljednjih godina broj onih koji žive na adresama bez broja u
Federaciji BiH poprilično je smanjen. Naime, Federalna uprava za
geodetske i imovinsko-pravne poslove je uz potporu CILAP-ova projekta i
aktivnosti financiranja iz proračunskih sredstava Federacije BiH te
zajedničkog finansiranja s upravnim organizacijama kantonalnei lokalne
razine prethodnih godina pokrenula inicijativu uspostave, održavanja i
distribucije podataka o adresama na području Federacije BiH.
Ko ima registar, ko ne
Tokom 2020. godine 74 jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH
bile su u procesu uspostave adresnog registra, a inicirane su aktivnosti
i u preostalih 5 jedinica lokalne samouprave. Direktor Federalne uprave
za geodetske i imovinsko-pravne poslove Željko Obradović je u povodu
završetka projekta “Izgradnja kapaciteta za unaprjeđenje zemljišne
administracije i procedura u BiH” (CILAP) u studenome 2022. godine
izjavio kako je, od 79 općina u Federaciji BiH u tom trenutku, u njih 27
digitalni adresni registar u cijelosti završen, dok je u 61 općini on u
toku.
Kako je navedeno na službenoj stranici Federalne uprave za geodetske i
imovinsko-pravne poslove, među 23 jedinice lokalne samouprave koje su
prve u FBiH završile uspostavu adresnog registra i rade na održavanju
spadaju: Cazin, Čitluk, Doboj Istok, Doboj Jug, Dobretići,
Domaljevac-Šamac, Fojnica, Glamoč, Grude, Hadžići, Ilidža, Ilijaš,
Kiseljak, Kreševo, Kupres, Livno, Ljubuški, Neum, Pale-Prača, Posušje,
Stari Grad Sarajevo, Tešanj i Trnovo.