Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ove je sedmice usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, koje bi se početkom naredne godine trebale naći pred parlamentom.
Riječ je o zakonskim rješenjima koja predviđaju redovno usklađivanje penzija s rastom plaća i troškova života, i to dva puta godišnje, što bi, prema procjenama, trebalo donijeti određeno olakšanje za penzionere u vremenu sve izraženijih poskupljenja, javlja BHRT.
Ključna novost odnosi se na način obračuna povećanja penzija. Kako je pojašnjeno, jedno usklađivanje bi se radilo u januaru, na osnovu parametara iz prethodne godine, dok bi drugo bilo u julu, prema rastu plaća i troškova života u prvih šest mjeseci tekuće godine. Zamjenik predsjednika Udruženja penzionera FBiH Haso Halilović ističe da se, prema sadašnjim procjenama, ukupno povećanje kreće između 17 i 17,6 posto.
“Jednom će biti u januaru koji će se parametri uzimati iz 2025. godine, a drugo će biti u julu gdje će se parametri uzimati rast plata i troškova života prvih šest mjeseci 2026. godine. Očekuje se, suma sumarum, na osnovu sadašnjih procjena, da će to biti 17, 17,2 ili 17,6 posto”, rekao je Halilović.
Za oko 220 hiljada penzionera koji primaju minimalnu penziju to bi značilo povećanje od oko 65 maraka. Ipak, mnogi ističu da je to daleko od dovoljnog da bi se pokrili osnovni životni troškovi.
“Minimalna penzija. Da se za lijekove prvo, pa platimo obaveze, šta nama ostane, eto to je to”, kaže jedna penzionerka.
Druga dodaje da se snalaze kako znaju i umiju:
“Rastegnemo nekako da i ugalj kupimo i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja penzionera, trebaju mu te pelene…”
Treća sagovornica poručuje da je bez pomoći porodice gotovo nemoguće preživjeti:
“Ako imaš ko da te pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda kraj s krajem se krpi. Drukčije ne može.”
Iz Sindikata penzionera Grada Tuzle upozoravaju da povećanja koja ne smanjuju razliku između najniže i najviše penzije ne mogu riješiti ključne probleme. Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da rast penzija ne prati stvarni rast troškova života.
“Sve to opet nije ništa. Sad će opet poslije Nove godine poskupiti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku korpu sa povećanjima cijena”, kaže Ramić, dodajući da razlike među penzionerima ostaju ogromne:
“On sad recimo sa 17 posto, najviša penzija dobit će 600 maraka povišice, a ovaj sa minimalnom dobit će 100 maraka. On dobija jednu minimalnu penziju u povećanju.”
Halilović ističe da su predložene izmjene trenutno realan kompromis između mogućnosti sistema i potreba penzionera.
“Ovo je sad realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za penzionere i za održivost penzionog fonda, jer nam je došla kritična masa broja radnika i broja penzionera. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast penzija sa rastom plata, ne da budu neki procenti više”, poručio je.
Iz Udruženja penzionera Federacije BiH navode da će izmjene zakona predstavljati važan iskorak u borbi za dostojanstven život starijih građana, ali upozoravaju da bez dugoročnih ekonomskih i socijalnih mjera nema trajnog rješenja. Kao ključne probleme ističu potrebu za suzbijanjem rada na crno, redovno plaćanje poreza i jačanje penzionog fonda kako bi on dugoročno ostao stabilan i funkcionalan.