Međunarodni institut za strateške studije (IISS) iz Londona u nedavnoj analizi opisao je regiju Zapadnog Balkana kao kontroliranu nestabilnost.
U ovoj analizi ističe se da je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine izazvala strahove da bi sukobi mogli zahvatiti i zapadni Balkan, gdje neriješeni sporovi u Kosovu i Bosni i Hercegovini dodatno povećavaju zabrinutost. Zapadne sile su pojačale diplomatiju, a Evropska unija je oživjela svoju politiku proširenja kako bi stabilizovala regiju. Iako je najgori scenarij – povratak ratova iz 1990-ih – izbjegnut, temeljni sigurnosni izazovi i dalje postoje.
Od početka rata u Ukrajini upalio se alarm da bi se sukobi mogli proširiti na bivšu Jugoslaviju. Neriješeni suverenitetni spor između Kosova i Srbije te napeta politička situacija u Bosni i Hercegovini izazvali su alarm u ključnim glavnim gradovima Europske unije, unutar NATO-a i u Sjedinjenim Američkim Državama. Ruski uticaj u regiji dodatno je pojačao strah od širenja sukoba.
Kao rezultat toga, zapadna diplomatija prešla je u viši stupanj kako bi pronašla trajno rješenje za Kosovo. EU je ponovno oživjela svoju politiku proširenja, koju su mnogi u regiji i izvan nje dosad smatrali neaktivnom i nedovoljno uvjerljivom. Dvije i po godine kasnije, Zapadni Balkan čini se relativno stabilnim. Najgori scenarij, povratak ratova iz 1990-ih, nije se ostvario. Nekoliko država u regiji poduzelo je korake prema pristupanju EU-u. Međutim, nijedno od dubokih sigurnosnih pitanja nije riješeno.
U novembru 2023. godine, Evropska komisija je usvojila novi Plan rasta koji predviđa dodjelu 2,2 milijarde dolara u grantovima i 4,3 milijarde dolara povoljnim kreditima za region od 2024. do 2027. godine. Osnovna ambicija je da se udvostruči veličina lokalnih ekonomija, čiji zbirni BDP trenutno iznosi nešto više od 100 milijardi dolara. Plan predviđa stvaranje regionalnog zajedničkog tržišta kao prvi korak prema uključivanju u jedinstveno tržište EU, čak i prije pristupanja EU.
U ovoj analizi ističe se da se po prvi put, čini da geopolitika ide u korist regije. Dominantni trend je brža inkluzija u Zapad u vreme kada se regionalne podele produbljuju zbog ruskih postupaka.
Međutim, napominje se da se uprkos napretku u integraciji Zapadnog Balkana u EU i NATO, politička dinamika u regionu i dalje izaziva zabrinutost.
Bosna i Hercegovina se suočava s nestabilnošću. Milorad Dodik, lider bosanskih Srba, ponovo izaziva državne institucije i visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta. Tokom godina, Dodik je prijetio da će pokrenuti punu secesiju RS od Bosne i Hercegovine i pritom je uspio da nezakonito preuzme vlast od Sarajeva u oblastima kao što su oporezivanje i pravosuđe. Njegov sledeći cilj je uspostavljanje posebnog izbornog sistema. Prošle godine, Dodik je zabranio Schmidtovu ulazak u RS, što Schmidt nije poštovao. Srpski lider sada je na suđenju zbog svojih destruktivnih aktivnosti koje krše ustav (dio Daytonskog mirovnog sporazuma). Ako bude osuđen, mogao bi se suočiti s kaznom zatvora do pet godina. Međutim, presuda protiv njega mogla bi izazvati političku krizu u podijeljenoj zemlji, a vrlo je vjerovatno da bi mirovne trupe EUFOR-a odbile da uhapse srpskog lidera, ističe se u ovoj analizi.
Milorad Dodik, lider bosanskih Srba, izgradio je jake međunarodne saveze koji dodatno otežavaju napore Zapada da stabilizuje region. Osim Rusije, koja ga je dugoročno podržavala, Dodik uživa podršku od strane premijera Mađarske Viktora Orbana. Vlade SAD-a i Velike Britanije, koje su sankcionisale Dodika i Željku Cvijanović, srpskog člana tročlanog predsedništva Bosne i Hercegovine, kritikovali su EU zbog nježnijeg pristupa. Pored toga, Dodik je izgradio veze sa glavnom hrvatskom strankom u Bosni i Hercegovini, Hrvatskom demokratskom zajednicom Bosne i Hercegovine (HDZ BiH), i ove dve stranke su formirale koalicionu vladu sa bošnjačkim partijama na državnom nivou.
Uprkos regionalnim tenzijama, Bosna i Hercegovina napreduje na putu pristupanja EU, usvajajući ključnu legislativu i ispunjavajući nekoliko EU kriterijuma. Zanimljivo, podrška članstvu u EU je jaka, čak i među stanovnicima Republike Srpske (RS), gde 64% podržava pristupanje EU. Međutim, neki od napredaka odražavaju smanjenje standarda EU za početak pregovora, uključujući povlačenje nekih prethodnih zahteva kao što su reforme pravosuđa. Dodik, s druge strane, sugeriše da bi članstvo u BRICS-u (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) moglo biti alternativa pristupanju EU, što dalje podstiče evroskepticizam u RS.
“Zapadni Balkan ostaje stalni politički i bezbednosni izazov za Zapad. U poređenju sa akutnim krizama poput onih u Ukrajini i Gazi, međutim, ovaj izazov nije toliko hitan. EU mora da nastavi sa naporima da riješi pitanje Kosova, obezbijedi relativnu stabilnost u Bosni i Hercegovini i otvori put za integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO. Neke zemlje bi mogle da iskoriste popuštanje zahtjeva za članstvo u EU, sprovedu neke reforme i simuliraju druge. Srbija i Bosna i Hercegovina vjerovatno će ostati u sivoj zoni, a njihove vlade će biti oprezne u potpunoj primeni zapadnih politika”, ističe se.
Ako je cilj EU i NATO stabilnost, a ne duboka transformacija regiona, možda će je ovo cijela koju treba platiti, uzimajući u obzir stratešku važnost integracije Balkana u Zapad i suprotstavljanje rastućem uticaju Rusije i Kine u regionu.