Strah i neizvjesnost zavladali su vareškim naseljima Daštansko i Pržići, gdje je kod mještana analizama potvrđeno prisustvo olova u krvi. Prema dosadašnjim podacima, olovo je utvrđeno kod 44 stanovnika, a kod 17 osoba koncentracije su iznad graničnih vrijednosti. U međuvremenu, više od stotinu novotestiranih čeka laboratorijske rezultate, dok tačan izvor kontaminacije još nije zvanično potvrđen.
Mještani tvrde da više ne žele slušati obećanja, nego vide konkretne mjere na terenu. “Zahtijevamo da se uspostavi čist zrak i jedna čista sredina”, poručuje za Ivo Dusper, predsjednik Mjesne zajednice Mir. Ljudi se boje za zdravlje, posebno djece i hroničnih bolesnika, a svakodnevica im je čekanje, pitanja i nervoza.
Ova naselja nalaze se u blizini deponije industrijskog otpada rudnika olova, baruta i cinka, što dodatno pojačava sumnje mještana. Posebno ih zabrinjavaju kamioni koji prolaze svaki dan, jer smatraju da se zajedno s teretom i prljavštinom po putu širi i opasna prašina. “Najveći uzročnik je prašina i blato koje se iznose na javne puteve, vozila se ne peru”, kaže Mario Mirčić, predsjednik Mjesne zajednice Pržići.
U Daštanskom traže isto – odgovornost i hitnu reakciju. “S obzirom na to da je već veliki broj stanovnika pod liječničkom opservacijom, tražimo od nadležnih da preuzmu odgovornost”, ističe Dino Ahmedović, predsjednik Mjesne zajednice Daštansko. Među stanovnicima Vareša raste zabrinutost da bi broj osoba s povišenim vrijednostima mogao biti i veći, te da će to pokazati naredne analize.
S druge strane, Općina Vareš navodi da postupa po Akcijskom planu zdravstvene zaštite, koji uključuje identifikaciju i sanaciju mogućeg izvora kontaminacije. U okviru tog plana uzorkovani su voda, mlijeko domaćih životinja i poljoprivredne kulture, a na nekoliko lokacija radi se i analiza zraka. “Dosadašnji nalazi vode i mlijeka nisu pokazali prisustvo olova, rezultate poljoprivrednih kultura očekujemo”, navodi sanitarna inspektorica Velida Džafo.
Struka upozorava da je olovo posebno opasno jer se u organizmu ne ponaša isto kao druge supstance. Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjećaju da ne postoji ‘sigurna doza’ olova u tijelu, te da bez uklanjanja izvora kontaminacije – nikakve “detoksikacije” ne mogu biti trajno rješenje. Posebno su osjetljive kategorije stanovništva, a i male količine zahtijevaju ozbiljan oprez.
Ekolozi već godinama upozoravaju da se priča o “zelenom rudarenju” često lomi upravo na lokalnim zajednicama koje prve osjete posljedice. “Moramo mijenjati zakone i shvatiti da su prirodna bogatstva bogatstva svih građana, a ne par pojedinaca”, poručuje Davor Šupuković iz Udruženja građana ‘Fojničani’ Maglaj.
Dok institucije rade analize, mještanima Daštanskog i Pržića ostaje da čekaju rezultate i da se bore da njihova priča ne utihne. Jer kad jednom zdravlje ode, kasno je za saopštenja – a oni danas traže samo jedno: da se otkrije uzrok i da se zaustavi zagađenje, prije nego bude još gore.