UŽIVO: Komemoracija u Potočarima – Obavljena dženaza i ukop 35 žrtava (FOTO)

Nakon što je klanjana dženaza-namaz za 35 žrtava genocida, koju je
predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein
ef. Kavazović, tabuti s njihovim posmrtnim ostacima izneseni su od
musalle do mezarja gdje će naći vječni smiraj među bijelim potočarskim
nišanima.

Dok Memorijalnim centrom u Potočarima odzvanjaju čitana imena žrtava
koje će danas biti ukopane, njihove porodice su uz kabure kako bi se
oprostili od svojih najmilijih, za čijim su posmrtnim ostacima tragali
niz godina da bi ih na dostojanstven način ukopali.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 

Kao i ranijih godina, nažalost, mnogi su danas ukopali nekompletne
posmrtne ostatke svojih najmilijih, pa čak i samo nekoliko kostiju koje
su do sada pronađene i identificirane. Ipak, za preživjele članove
porodica je i to olakšanje, jer znaju gdje su kosti njihovih najmilijih,
dok je još uvijek veliki broj onih koji će i danas osjetiti bol i tugu
zbog činjenice da ni nakon 23 godine nisu pronašli posmrtne ostatke
članova svojih porodica.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Na zajedničkoj dženazi u Memorijalnom centru u Potočarima danas su ukopani:

1. Omer (Mušan) Alić, 1963.

 2. Muhamed (Ređo) Alić, 1978.

 3. Fahrudin (Abdulah) Ališević, 1972.

 4. Suvad (Osman) Avdić, 1962.

 5. Hazim (Hasan) Beganović, 1974.

 6. Suad (Muharem) Begović, 1974.

 7. Kiram (Mustafa) Bektić, 1953.

 8. Ramo (Hasan) Borić, 1955.

 9. Bajro (Huso) Budović, 1940.

 10. Edin (Ahmo) Burić, 1977.

 11. Salem (Sulejman) Čakanović, 1960.

 12. Aziz (Esed) Dautbašić, 1964.

 13. Nijazija (Mustafa) Dudić, 1973.

 14. Remzija (Salih) Dudić, 1975.

 15. Avdija (Muhamed) Gušić, 1953.

 16. Šahin (Šaban) Halilović, 1924.

 17. Ahmet (Alija) Hasanović, 1932.

 18. Nesib (Zejnil) Hasanović, 1957.

 19. Hamdija (Ramo) Hasić, 1964.

 20. Sejad (Osman) Husejnović, 1975.

 21. Vesid (Hasan) Ibrić, 1979.

 22. Šaban (Ibrahim) Ikanović, 1960.

 23. Hazret (Juso) Kadrić, 1972.

 24. Nijaz (Nezir) Kadrić, 1974.

 25. Senad (Šaban) Malić, 1975.

 26. Feris (Bajro) Mehmedović, 1978.

 27. Safet (Omer) Merdžić, 1949.

 28. Hajro (Alija) Muhić, 1943.

 29. Nesad (Mujo) Mujčinović, 1972.

 30. Asim (Alija) Mujić, 1950.

 31. Kadrija (Hajro) Musić, 1973.

 32. Salih (Hadžo) Selimović, 1955.

 33. Hamed (Huso) Smajić, 1943.

 34. Ahmo (Salih) Smajić, 1952.

 35. Rizo (Abid) Sulejmanović, 1965.

 

 

 

 

Članovi porodica žrtava, prijatelji, komšije, preživjeli Srebreničani,
predstavnici vlasti, međunarodne zajednice te brojni građani danas su
položili cvijeće u Memorijalnom centru u Potočarima, odajući time počast
svim žrtvama genocida.

 

 

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko rekao je danas  na
obilježavanju 23. godišnjice genocida u Srebrenici, da se taj genocid,
kao ni zlodjela u drugim dijelovima istočne Bosne i cijele zemlje,
nikada nije trebao dogoditi.

– To su sve ogromne mrlje na našoj savjesti i one se ne mogu
ukloniti, a mnogi međunarodni zvaničnici su već izrazili suodgovornost
za Srebrenicu – rekao je Inzko.

 

 

Naveo je kako  smatra da je dostojanstvena sahrana najstarije ljudsko pravo svakog čovjeka i svake žrtve.

– Upravo to pravo na dostojanstvenu sahranu pripada i bebi Fatimi
Muhić staroj tek nekoliko minuta, Remziji Dudić staroj samo 20 godina, u
šestom mjesecu trudnoće, njenom suprugu Nijaziji starom 22 godine i
svim drugim žrtvama – kazao je Inzko.

Dodao je da u našoj frustriranosti nepravdom ili pravdom, koja sporo
ili nikad ne stiže, u našem strahu da neki možda uvijek nastoje oživjeti
ideologiju zla sa spomenicama, posterima, studentskim domovima ili
strankama koji nose imena ratnih zločinaca, trebamo se sjetiti da su baš
građani BiH stoljećima živjeli u miru i dobrim odnosima, mnogo duže
nego što sada žive razdvojeni.

– Sposobnost građana BiH da zajedno žive bez obzira na njihove
različitosti još uvijek postoji i mislim da jača. Građani ove zemlje
razumiju da danas oplakujemo ove žrtve i razmišljamo o onome što se
ovdje dogodilo, ali istovremeno da se sutra moramo ponovo okrenuti
nastojanjima da zajednički gradimo novi svijet i novu BiH i da na taj
način odamo počast žrtvama – istakao je Inzko.

Naglasio je da je rat u BiH, kao i svaki rat, iz dobrih ljudi izvukao
najbolje, a iz loših najgore, te da je praštanje važno za pomirenje,
ali da zbog budućih generacija nikada ne treba zaboraviti šta se desilo.

– Nikad nećemo zaboraviti tu planetarnu tragediju i genocid koji je
počinjen, nikad nećemo zaboraviti Srebrenicu kao svjetsku kategoriju i
opomenu cijelom čovječanstvu – poručio je Inzko.

 

Broj ukopanih u Potočarima se smanjuje ali broj nas koji dolazimo i
broj manifestacija koje se održavaju diljem svijeta je sve veći – kazao
je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović danas u
Potočarima gdje prisustvuje obilježavanju 23. godišnjice genocida u
Srebrenici.

To je, naveo je, poruka onima koji negiraju genocid i koji veličaju i nagrađuju ratne zločince.

Istakao je da se negiranjem genocida i nagrađivanjem ratnih zločinaca ne može doći do istinskog pomirenja.

 

 

 

Katastrofalna je poruka za mlade Srbe da treba nagraditi Karadžića za
ovo što je napravljeno u Srebrenici, naglasio je Izetbegović.

Pozvao je sve koji znaju gdje se nalaze preostali mrtvi Srebrenice da to kažu i olakšaju i sebi i Bošnjacima.

 

Bošnjaci su u Srebrenici stradali prije 23 godine, a oni koji
negiraju geocid stradaju svakog dana, kazao je predsjednik Liberalno –
demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović u Potočarima, koji se i
ovog 11. jula došao pokloniti pred žrtvama genocida.

– Ubijeni, njih više od osam hiljada, čuvaju mir više nego naša pamet – rekao je srbijanski političar.

Smatra da “napretka neće biti sve dok zlo potiskuje dobro, a laž istinu”.

– Sve dok je tako, ovi naši nišani će više činiti za mir nego mi živi – istaknuo je Jovanović.

 

 

 

Vjerski dio programa obilježavanja 23. godišnjice genocida nad
Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica počeo je učenjem
Kur'ana, klanjanjem podne-namaza, ikindija-namaza te dženaze-namaza
koje predvodi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Husein ef. Kavazović, a bit će proučena i dova šehidima.

Iznošenjem tabuta s posmrtnim ostacima 35 žrtava od musalle do
mezarja, čitanjem imena žrtava genocida, te ukopom i učenjem, bit će
završen vjerski dio programa.

 

 

 

Ranije danas..

 

Posmrtni ostaci još 35 žrtva genocida počinjenog u Srebrenici prije
23 godine danas će konačno pronaći smiraj. Bit će im klanjana zajednička
dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima gdje je ranije
ukopano 6.575  žrtava genocida. 

Tabuti su prenoćili u Memorijalnom centru, gdje su doneseni iz
nekadašnje tvornice akumulatora. Prije toga su opremljeni u Visokom. 

Tabute će u mezare  spustiti učesnici pohoda prema Srebrenici,
preživjeli Srebreničani, kao i članovi porodica i prijatelji žrtava.

U Potočarima i Srebrenici veliki je broj ljudi  iz raznih krajeva
Bosne i Hercegovine i svijeta, koji danas pristižu ili su došli ranije
da odaju počast žrtvama genocida.

Lokalno stanovništvo na raspolaganju posjetiocimaa i u skladu s mogućnostima im pomažu.

Prema podacima Štaba akcije ”Srebrenica 2018” jutros od 09.00 sati u
Srebrenicu je pristiglo 177 autobusa i 2.306 automobila, s osobama koje
će prisustvovati današnjoj dženazi. 

Smiraj će danas u Potočarima pronaći i četiri maloljetnika. Vesid
Ibrić i Feris Mehmedović, koji su imali po 16 godina. Po godinu su
stariji bili Muhamed Alić i Edin Burić.

Među 35 žrtava su i posmrtni ostaci mladog bračnog para Nijazije i
Remzije Dudić. Remzija  kada je ubijena bila je u šestom mjesecu
trudnoće.  

Najstarija žrtva koja će danas  biti ukopana u Potočarima je Šahin Halilović, koji je imao 71 godinu.

Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena
je 2003. godine. Najstarija žrtva koja je do sada ukopana u Potočarima
je Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine, a najmlađa novorođenče –
djevojčica Muhić.

Hiljade ljudi pristiže u Potočare

Na posljednji ispraćaj žrtava genocida došli su ljudi iz cijele Bosne
i Hercegovine, ali i oni s adresom van granica države. Komemoraciji
prisustvuje i veliki broj političara i predstavnika međunarodne
zajednice, među kojima su ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u
BiH Maureen Cormack, šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini
i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark,
visoki predstavnik Valentin Inzko, predsjednik Međunarodnog mehanizma za
krivične sudove Theodor Meron i mnogi drugi.  

Predviđeno je da komemoracija počne u 11 sati intoniranjem himne
Bosne i Hercegovine i obraćanjem zvanica, nakon čega će uslijediti
odavanje počasti i polaganje cvijeća za žrtve genocida. 

Vjerski program će početi učenjem Kur'ana, a predviđeno je i čitanje
odlomka iz romana “Derviš i smrt” Meše Selimovića, izvođenje ilahije,
Inferna…

Nakon toga će uslijediti pripreme i klanjanje podne-namaza, a potom i
dženaza-namaza, koje će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u
BiH Husein ef. Kavazović.  

Iznošenjem tabuta od musale do mezarja gdje će biti ukopani posmrtni
ostaci 35 žrtava genocida, čitanjem njihovih imena, te učenjem na kaburu
bit će završen i vjerski dio programa.

U Srebrenicu dosad pristiglo 177 autobusa i 2.306 automobila

U Srebrenicu je jutros do 09.00 sati pristiglo 177 autobusa i 2.306 automobila s građanima koji će prisustvovati današnjoj komemoraciji žrtvama genocida, rečeno je Feni u Štabu akcije „Srebrenica 2018“.

Zasad sve protiče mirno i u skladu s planom obezbjeđenja današnjeg skupa.

Štab akcije „Srebrenica 2018“, koji rukovodi obezbjeđenjem komemorativnog skupa u Potočarima, zasjeda od ranih jutarnjih sati.

Osim nadležnih iz policije RS-a, u Štabu su prisutni i predstvanici drugih sigurnosnih agencija, kao i međunarodnih organizacija.

MUP RS je nosilac aktivnosti osiguranja današnjeg komemorativnog skupa u Srebrenici, a sve policijske strukture koje su također angažovane na tom poslu imaju dobru saradnju s ciljem da sve protekne bez incidenata.

 

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić smatra da trenutno nema spremnosti u državi da neko kaže gdje su masovne grobnice svih žrtava genocida u Srebrenici.

– Također, trebaju se voditi razgovori kako bi se zbrinuli potomci žrtava genocida. Oni nemaju nikakav poseban tretman – istakao je Salkić gostujući u specijalnoj emisiji BHRT-a posvećenoj obilježavanju 23. godišnjice genocida u Srebrenici.

Poručio je da se mora nastaviti tragati za istinom i pravdom budući da je, kako kaže, sramno da u manjem bh. entitetu postoji vlast koja veliča ratne zločine i ne priznaje da je počinjen genocid u Srebrenici.

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, sudija Theodor Meron, oglasio se danas povodom obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici.

Izjavu sudije Merona prenosimo u cijelosti:

– U mnogim kulturama, sjećamo se voljenih koje smo izgubili i odajemo im počast paljenjem svijeće, pri čemu je plamen svijeće simbol čudesne varnice života, ali istovremeno i njegove krhkosti. Ali plamen svijeće također je izvor i simbol prosvjetljenja; kako figurativno tako i doslovno, on donosi svjetlo sjenama i predstavlja istinu i znanje u sučeljavanju s mrakom.

Danas, kada će ljudi dobre volje u memorijalnom centru u Potočarima i širom svijeta zastati i odati poštu, svako na svoj način, onima koji su tragično izgubili živote tokom stravičnih događaja u Srebrenici prije 23 godine, svi ćemo, u određenom smislu, zapaliti svijeće sjećanja. Svi smo čuvari tog vitalnog, mada krhkog plamena: odgovorni danas, i u danima koji će doći, da osiguramo da sjećanja na očeve i braću, muževe i sinove, kao i na sve druge žrtve tih stravičnih događaja i dalje žive, da lekcije Srebrenice ne budu nikada zaboravljene i da svako od nas učini sve što može da proširi svjetlo istine i odupre se mraku neznanja i poricanja – kazao je Meron, saopšteno je iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
 

Inzko: Negiranje genocida je duboko neljudski

Negiranje genocida je duboko neljudski – kazao je danas novinarima visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko koji je  došao u Potočare da oda počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici prije 23 godine.

Negiranje, kako je rekao, znači da se on nije desio.

– Ima ljudi u Evropi koji negiraju holokaust, ali on postoji – naveo je Inzko.

S tim u vezi je istakao da se političari, odmah nakon oktobarskih izbora, trebaju baviti donošenjem zakona koji se odnose na  negiranje genocida i  govor mržnje.

– Ja sam ovdje jer smatram da je najstarije ljudsko pravo, dostojanstvena sahrana – kazao je Inzko novinarima  u Potočarima.

 

 

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije